Upoznajte Obalu Bjelokosti-Temperature su ujednačene tijekom čitave godine i kreću se uglavnom između 23 i 27°C…!



Smještena je na zapadu Afrike na obali Gvinejskog zaljeva; graniči na sjeveru s Malijem i Burkinom Faso, na zapadu s Liberijom i Gvinejom, te na istoku s Ganom. Od stjecanja neovisnosti do 1986. imala je dva službena imena: Côte d’Ivoire i Ivory Coast, od tada je službeno ime Côte d’Ivoire. Prirodna osnova: zemljište se postupno izdiže od obale prema unutrašnjosti, naročito prema NW gdje izbijaju ogranci Gvinejskog gorja (Mt. Nimba 1752 m). U geološkoj građi prevladavaju stijene pretkambrija. Obalna zona je niska s lagunama (Ebrie, Lahou), pjeskovita je i slabo razvedena, jedino je na zapadu nešto strmija i izložena djelovanju valova; dugačka je oko 515 km. Luka Abidjan razvila se nakon 1950. godine kada je probijen kanal između lagune Ebrie i otvorenog mora.
Klima:
Južna polovica zemlje ima vlažnu monsunsku klimu s 1500 do 2500 mm padalina dok je središnji dio suhlji. Abidjan oko 2000 mm padalina. U unutrašnjosti NW dio zemlje ima oko 2000 mm padalina (Gvinejsko gorje), a istočni je suhlji i ima oko 1500 mm padalina godišnje. Temperature su ujednačene tijekom čitave godine i kreću se uglavnom između 23 i 27°C.
Povijesno-geografski osvrt: U pretkolonijalnom razdoblju glavno središte bio je grad Kong na sjevernom dijelu zemlje; trgovalo se uglavnom tropskim proizvodima s juga i solju sa sjevera. Europski interes počinje kasno zbog močvarne i nepristupačne obale, slabe naseljenosti i male količine zlata i ostalih Europljanima zanimljivih proizvoda.
Francuski brodovi posjećuju ove obale u 17. st. ali se ne prodire u unutrašnjost; prve stalne utvrde izgrađene su tek polovicom 19. st. Godine 1889. Francuzi obalnoj zoni daju naziv Obala Bjelokosti; 1893. proglašavaju je kolonijom. Obala Bjelokosti postaje nezavisnom državom 1960. Prvi predsjednik bio je Felix Houphouet-Boigny koji je državom vladao sve do 1993. Dugi niz godina Obala Bjelokosti bila je primjer stabilne Afričke države s time da je najveći gospodarski rast doživjela 1970-tih godina. 90-tih godina sigurnosno stanje se pokvarilo zbog građanskog rata u susjednoj Liberiji; 300 000 izbjeglica utočište je našlo u Obali Bjelokosti. Snažne su i suprotnosti između sjevera i juga zemlje (sl. kao u Nigeriji). Krajem 1999. godine vojska je izvršila državni udar; sukobi između službenih vladinih organa i različitih pobunjeničkih skupina traju do danas.
Stanovništvo: 60 etničkih grupa: Akan (42%), Agni-Baule, Bete, Kru, Malinke, Mande, Senufo, Lobi. Vjerski sastav: 12% kršćana (većinom rimokatolici), 60% muslimani, ostalitradicionalna vjerovanja. Muslimani naseljavaju uglavnom sjeverni dio zemlje. Broj stanovnika u naglom je porastu: oko 2% godišnje; N 38 M 18 promila. Očekivano trajanje života među najnižima je u svijetu; muškarci tek oko 40 godina , žene 45 godina. 570 000 ljudi s HIV/AIDS-om Dobna struktura:<15 g. 45,1%; 15-65 g. 52,6%; >65 g. 2,2%.
Gradovi: Najveći grad je Abidjan s oko 4 milijuna stanovnika, do 1983. bio je glavni grad, te godine za glavni grad određen je Yamoussoukro u središnjem dijelu zemlje (o. 200 000 st., 2004.). Novi glavni grad postao je upravno središte zemlje, Abidjan je zadržao neke funkcije (zakonodavstvo i veleposlanstva). Ostali veći gradovi: Bouake (570 000 st.); Daloa (213 000 st.); Korhogo (175 000 st.)
Gospodarstvo:
Pretežno poljoprivredna zemlja, poljoprivreda zapošljava oko 60% stanovništva. Od 1980. g. Počinje vađenje nafte na offshore bušotinama ispred obale. Obala Bjelokosti jedan je od najvećih proizvođača kakaa (1 milijun t izvoza) i kave. Na plantažama se uzgajaju banane i ananas koji se uglavnom izvoze u EU. U većim količinama uzgaja se i kasava, kukuruz i riža. Šumarstvo je važna gospodarska grana; sječe se uglavnom kvalitetno tropsko drvo za izvoz (mahagonj i ebanovina), oko 12 mil. m3 godišnje. Visoke cijene kakaa, kave i drveta omogućile su gospodarski rast do 80-tih godina, od tada one padaju pa je i rast gospodarstva usporen.
Rudarstvo i industrija: Nafta je najvažniji rudarski proizvod; 2001. 4,38 milijuna barela, vadi se na bušotinama ispred obale. Osim nafte vade se i dijamanti, te zlato u manjoj količini. U blizini Bangaloa otkrivena su nalazišta Fe rude. Industrija: uglavnom manji pogoni; proivodnja tekstila, prehrambenih proizvoda, drvne građe, naftnih derivata, cementa itd. HE na rijekama Bia i Bandama proizvode oko 40% električne energije. Industrija zapošljava oko 16% radne snage i ostvaruje 20% BDP-a.
Promet i trgovina: Razvijen lučki promet; Abidjan oko 10 mil. t prometa godišnje, željeznicom je povezan s Ougagadougouom u Burkini Faso; nova luka je San Pedro povezan je željeznicom s Malijem. Ukupna dužina želj. pruga je 639 km. Od oko 50 000 km cesta tek 10% ima tvrdu podlogu. Vrijednost izvoza 2001. g. bila je 3,62 mlrd$, a uvoza 2,48 mlrd$. Glavni trgovački partner je Francuska, slijedi SAD, Nigerija i ostale zemlje EU. Izvozi se drvo, kava, kakao i nafta.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.