Arhiva oznaka: Stecak

(SLIKE) Stećak sa motivom polumjeseca sa rozetom i čekićem !

Lokalitet Jatunova njiva smjeÅ”ten je na području opÅ”tine Mrkonjić Grad u selu Baljvine uz seoski put koji prolazi kroz baljvanjsko polje.

Lokalitet broji oko 50 stećaka dio nekropole zarastao je u visoko ratsinje i korov te je teÅ”ko odrediti tačan broj.

Na jednom od stećaka u obliku sanduka uočavamo motiv polumjeseca sa rozetom i oružje (čekić).

Izvor teksta i slika : Stecak.map

Stećak koji ne miruje.Tokom godine pomjera se prema groblju zatim se vraća na staro mjesto !

Stećak

Pravilnih je dimenzija koji stoljećima mami pažnju i izaziva znatiželju.Riječ je o dvojnom ili duplo stećku o kome se prepričavaju nevjerovatne priče.

Stoji na kamenoj podlozi na samo tri mala kamenčića a težak je oko 3 tone i ne zna se kako je tu postavljen.

Za naučnike ovaj ogromni kameni blok postavljen na tri kamenčića poput stola pripada stećku koji ima sva obilježja dolmena ali samo po svojim konstruktivnim elementima.
Pripada srednjem vijeku 14 ili 15.stoljeću.Za istraživače je i dalje pod velom tajne.

Legenda

Prema jednoj legendi ispod kamena su pokopani vladari drevnog grada koji se nalazio na brdu Gradina.Dalje narodna predaja kaže da su neki pokuÅ”ali podići ovaj kamen te su ga pokuÅ”ali razbiti na sto ukazuje rascjep poput reza pilom.Iz kamena je prsnula krv te je jedan kamen iskocio a stećak nadalje ostao samo na tri kamena.

Pomjeranje kamena

Prema tvrdnjama starosjedilaca ovaj kamen ne miruje na jednom mjestu.Tokom godine pomjeri se za nekoliko centimetara u pravcu groblja a sljedeće godine se vraća na staro mjesto.

Ko je sahranjen ispod najljepÅ”e ukraÅ”enog bosanskog stećka ?

Na području Kaknja kao i na području susjednih općina historičari pronalaze kolijevku srednjovjekovne bosanske države u kojoj se njegivala bogumilska posebnost.

U Kaknju su pronađeni brojni spomenici i artefakti iz perioda srednjovjekovne Bosne a najppznatiji su ZgoŔćanski stećak,ZgoŔćanski obelisk te zlatni pečatni prsten sa ljiljanom.
ZgoŔćanski stećak na mjestu pronalaska u Kaknju,fotografija iz 1903 godine:

Neki arheolozi ga nazivaju i “Stećkom Kulina bana” iz Donje ZgoŔće.Ovaj stećak datira iz srednjeg stoljeća i to njegove druge polovine kada je Bosna bila najmoćnija.

Ko je sahranjen ispod Stećka ?

Odgovor nudi historičar Đorđe Stratimirović u Glasniku Zemaljskog muzeja BiH (XXXVIII iz 1926.godine),tvrdeći da je to grob Stefana II koji je umro 1353.godine,pa konstatuje:

“Možemo znati i koga predstavljaju ona četiri lica Å”to su i vajana na pročelju stećka.Muž i dvije žene su iÅ”etali ispred grada,to su ban Stefan sa ženom i kćerkom udatom za ugarskog kralja LauÅ”a a muž Å”to gleda sa kule,to je sinovac i nasljednik Banov,Tvrtko”.

Na području danaÅ”nje BiH očuvano je preko 66.000 stećaka, Stećci i njihove nekropole su jedna od misterija bosanskohercegovačke historije.

Stećak je uobičajeni naziv za kameni nadgrobni spomenik iz srednjeg vijeka na Å”irem području Bosne i Hercegovine, sjeverozapadnim dijelovima Crne Gore, zapadnim dijelovimaSrbije i južnim dijelovima Hrvatske, uglavnom u Dalmaciji.

Sinonimi za stećak su i nazivi bilig (bilizi), kami (kamenovi), mramor (mramorovi) i drugi. KarakteriÅ”e historijusrednjovjekovne bosanske države i njenih susjednih krajeva.

Na području danaÅ”nje Bosne i Hercegovine očuvano je preko 66.000 stećaka, Stećci i njihove nekropole su jedna od misterija bosanskohercegovačke historije. Najveće dileme se svode na pitanja njihovog porijekla,

pripadnosti pokojnika koji su sahranjivani ispod stećaka, kao i simboličkih poruka koje nose pojedine predstave uklesane na njima. NajviÅ”e podataka za historičare daju natpisi koji karakteriÅ”u manji broj stećaka.

Natpisi govore o različitim druÅ”tvenim slojevima koji su sahranjivani ispod stećaka, a i različitim vjerskim pripadnostima. Time je opravdana postavka o stećcima kao nadgrobnim spomenicima stanovnika srednjovjekovne Bosne

.
Najpoznatiji stećak na prostorima Bosne je ZgoŔćanski stećak nađen u okolini Kaknja. On nema natpis, a zbog izuzetne ukraÅ”enosti neki istraživači, kao Å”to je Đorđe Stratimirović, uzimaju da se radi o grobu Stjepana II Kotromanića.

ZgoŔćanski stećak se sada nalazi u vrtu Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Najpoznatija nekropola u Bosni i Hercegovini je Radimlja kod Stoca. Stećci su danas najvažniji spomenički dokaz predosmanlijske Bosne,

najupečatljiviji materijalni simbol vremena od 13. do kraja 15. stoljeća. Već nakon 1463. i pada Bosne pod Osmanlije stećak počinje ustupati mjesto osmanlijskom niÅ”anu. Iako se glas o njima pronio i prije, stećci se počinju sistematski proučavati od austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine i otada svako vrijeme njihovu pripadnost tumači u svoju političku korist. I danas postoje dvije dominantne teorije o njihovoj pripadnosti. Jedna kaže da je riječ o bogumilskim spomenicima, odnosno nadgrobnim spomenicima pripadnika Crkve bosanske, a druga da su ih radili Vlasi, originalna nomadska grupa s ovih prostora.

Ono Å”to je sigurno jest da su se ispod stećaka pokopavali pripadnici tri tadaÅ”nje konfesije u Bosni i Hercegovini: Crkve bosanske, Rimokatoličke i Pravoslavne.
Epitafi stećaka napisani bosančicom svjedok su onodobne pismenosti. Oni uglavnom otkrivaju ime pokojnika (često je i nekoliko njih pokopano ispod stećka).

Na nekim primjercima je i potpis dijaka – pisara koji je sastavio i uklesao natpis. Neki natpisi donose pojedinosti iz pokojnikovog života ili molitve. Ukrasi na stećcima, odnosno njihova simbolika joÅ” je enigma, ali ujedno dokaz nasljeđa prahistorijskog doba i antike.

Pojavljuju se motivi sunčevog diska, polumjesec u pratnji zvijezde koji izaziva brojna tumačenja, zatim križ i ljiljan, prikazi lova, oruđa i alata, figure muÅ”karaca i žena sa Å”tapovima ili križevima u ruci.

Tajne stećka-podignuta ruka i krug
Motiv ruke podignute veoma je čest na nadgrobnim spomenicima srednjovjekovne Bosne.
Navest ćemo jedno posebno gledanje kada je u pitanju pomenuti motiv a iznio ga je Miro Ilić iz Trebinja.
“Ovdje treba spomenuti da neki arheolozi smatraju da je podignuta ruka znak zakletve a drugi ovaj motiv smatraju sadržajnim pokazateljem.
Po ovima čovjek uzdignute ruke predstavlja sazviježđe Oriona a krug između ruke i glave predstavlja položaj sunca na nebeskoj sferi prvog dana ljeta odnosno ljetnog solsticija dugodnevnice.
Ovo sazviježđe su takvim vidjeli i Drevni Egipćani i Vavilonci itd.Ono po čemu se razlike moja hipototeza je da krug između glave u ruke predstavlja položaj supernove zvijezde iz 1054.gkdine.
Krug ne predstavlja položaj sunca u tacki ljetnog solsticija koji je tada bio 16.juna 1054.godine.Od položaja supernove na nebeskoj sferi tačka ljetnog solsticija je tada bila udaljena 19 stepeni istočnije.
U slučaju da krug predstavlja tadaÅ”nji položaj sunca na stećku bi sunce trebalo biti uklesano dalje sa desne strane podignute ruke odnosno lijevo od nas gledano a ne između ruke i glave.”