Arhiva oznaka: Krajina

Tri hafiza u porodici Hašić iz Cazina-nakon dva sina časnu titulu stekao i babo Sulejman !

Nakon dvojice sinova Sabahudina i Ahmeda Hašića,časnu titulu hafiza Kur’ana i kerima stekao je njihov babo Sulejman efendija.

Naime u srijedu 24.marta 2021.godine u Sarajevu pod hafiskom komisijom Rijaseta Islamske zajednice u BIH,uspješno je polozio hifz Sulejman efendija Hašić,svršenik Gazi Husref Begove medrese i imam najstarijeg dzemata u Karajini.

Tako je Sulejman stekao zvanje hafiza Kur’ana i kerima.Njegov stariji sine Sabahudin ef.sada imam u dzematu Bošnjk u Gracu,prvi je učenik medrese “Reis Dzemaludin ef.Čaušević” koji je postao hafiz Kur’ana Časnog 2010.godine.

“Abdić je bio marioneta Slobodana Miloševića,a ja sam želio da umrem za svoj narod”

”Rat je najteža i najozbiljnija stvar u historiji jednog naroda. Bili smo u situaciji, kad neko ili neki ne priznaju državu, a mi se borimo za državu.

Naši najveći gubitci su 92 i 95 godine. Znamo svi u Krajini ko je bio Fikret Abdić.

On je bio samo marioneta Slobodana Miloševića. U odbrani svog naroda i domovine, želio sam da umrem kao vojnik”, rekao je general Atif Dudaković.

(VIDEO) Obraćanje Dudakovića vojnicima-“Od nas zavisi bošnjački narod,od nas zavisi Bosna i Hercegovina”

Izvor : Bosanska ratna arhiva,obraćanje generala Dudakovića vojnicima :

“Najbolji sinovi Krajine,mi danas pišemo historiju Bosne.Pucanjem linije drugog krajiškog korpusa na ovom prostoru,mi prodiremo prema Krupi,prema Kulen Vakufu,a to nam je zadatak.

Što prije da Ljutočani dođu tamo gdje trebaju a Krupljanima da se stvori prostor da tu zauvijek Bosansku Krupu zauzmemo i da je više nikad ne damo.

Od nas zavisi,od nas pojedinačno i bošnjački narod u cjelini i Bosna i Hercegovina.Da nije bilo boraca 5.korpusa ne bi bilo ove Federacije a pitanje kakva bi bila BIH.

Adbulah paša Deftedarija:"I glavu ću svoju dati al kamena jednog ne dam"!

Nakon jedne ozbiljne prepirke bosanskih krajišnika i austrijskih graničara zbog meda 1784.godine Austrija je od Omanskog carstva zatrazila da joj se vrate neke pogranične utvrde u Pounju.
Osmansko carstvo kako bi udovoljilo njihovim zahtjevima naredi bosanskom beglerbegu Abdulah pasi Deftedariji da preda nekoliko pograničnih kula Austriji.
Nakon sazvanog divana u Travniku bosanski ajani utvrdiše da se ne radino nekoliko kula nego o cijelom pojasu Pounja dužine nekoliko stotina sati hoda koje je sultan namjeravao predati Austriji.
Odgovor Adbulah paše i ajana je bio negativan uz upozorenje ukoliko se Austriji preda Pounje planuti će cijela Bosna.
Kako su politički interesi tadasnjeg Istanbula bili iznad interesa Bosne sultan je ostao pri svome naređenju.
Bosnjaci su na sve ovo bili ogorčeni jer su smatrali da se sultan ponaša krajnje bezdusno prema njihovoj zemlji.Bosanski beglerbeg Abdulah paša rođeni Sarajlija i sam se pobuni protiv odluke Porte te odbi predati Austriji 21 utvrdenje koliko ih se nalazilo unutar pojasa.
Kako ponosni Bošnjak nije zelio promijeniti svoj stav iz Istanbula mu dođe naređenje da mora ispiti katul (cašu otrova).
Prije nego je to učinio izgovori :”I glavu dam ali kamena jednog ne dam,ne dam ni pedalj Bosne”.

Hasan aga Pećki-najsilniji krajiški junak i borac za prava Bosne i Bošnjaka!

Hasan aga Pećki je historijski veoma zanimljiva ličnost kada se uzme u obzir odnos Osmanskog carstva i Austrije u razdoblju od 1739 do 1832.godine.

Koliko je značajan najbolje svjedoči izvještaj osmanske porte u kojem stoji da je “ustanak Husein kapetana ugušen onog momenta kada je Hasan aga Pećki uhvaćen kao posljednji utjecajni i moćni bosanski prvak i učesnik pokreta”.
Hasan aga je bio jedan od najutjecajnijih Bošnjaka Krajine kojeg su prvenstveno zanimali interesi Bosne i Bošnjaka.

Mjestašce Peć se nalazilo uz granicu prema Austriji a tu je bila i tvrđava Hasan aga Pećkog.U tom krajiškom mjestu živio je sve do 1832.godine poslije čega je odneden u zarobljeništvo u Istanbul gdje je 1833.godine po svemu sudeći otrovan.

Rodio se tridesetih godina 18.stoljeća.Svojim porijeklom nije bio begovskog roda ali je čitavog života zadavao nevolje bosanskim valijama i austrijskim konzulima.

Bio je veoma visokog rasta izrazite fizičke snage u komunikaciji veoma odmjeren privlačan lukav i mudar.

Veoma je bio privržen vjeri i trudio se da njegov život bude put isklesan pravednim odlukama.Da je bio cijenjen kod svog naroda govori podatak da je uz sebe imao i do 12.000 Krajisnika u otporu prema Osmanlijama zajedno sa Gradaščevićem.
Čim je Husein beg poslao glasnika Hasan agi da mu se pridruži Hasan aga se odazvao sa 20.000 Krajišnika i stavio pod bajrak “Zmaja od Bosne”.

Nadao se da će Bosna i Bošnjaci konačno ostvariti svoja prava.Ali i pored velike pobjede protiv osmanske vojske na Kosovu nesloga i zavist begova doveli su do sloma ustanka.
Stari Hasan aga ogorčen porazom vrati se u Pećigrad i čvrsto opasa kulu sa svojim Krajišnicima.Ipak u konačnici se preda poslije čega je upućen u Istanbul gdje mu u Hanu na Atmejdanu odrediše odaju.

Jedne prilike vezir ga ugosti a po završetku razgovora vraćajući se u svoju odaju Hasan aga se sruši i na mjestu ostade mrtav.

Koliki je značaj Hasan aga ostavio na Krajisnike svjedoči i pjesma koju je napisao Husein Šehić 1934.godine:”Poznaju ga gore i dolovi ravni u palanci svakoj o njemu se zbori i padišah moćni u Stambolu šuti kad kuburom ljutom na Krajini zbori.O veziru tamo u Travniku ravnu nije htio čuti sa krajine aga,šapatom su svuda zborili Krajinom:Eto drumom ide gordi Hasan aga”.