12.Oktobra 1999.godine, Kofi Anan tadašnji prvi čovjek UN-a, u Sarajevu proglasio novorođenog Adnana Mevića za 6 milijarditog stanovnika zemlje.
Od tada iz UN-a niko više nije kontaktirao Adnan i porodicu Mević. Ostao je podatak da je ovaj događaj vezan za našu domovinu.
Nakon desetak kuga u 18. stoljeću, najsmrtonosnija kuga se u Bosni pojavila 1813. godine i trajala je dugih 5 godina. Kao o njenojposljedici franjevački ljetopisi pišu i o gladi 1815. godine.
Bono Benićpruža nešto detaljniji opis i navodi kako tri biča Božja, kuga, glad i vojska slidiše tri godine.
Dosti mrtvih od gladi, ali ne oko Trevnika, nego po Dobretićim i Kotoru. Kuga u župi travanjskoj pomoričetiri hiljade duša, oli bolje rekav, osoba. Europa sva u ratu. Napoleon, car francuski, sebi za načelo uze: „Jedan Bog, jedan car na svitu“.
Sva Europa uvatri biše. Kao što smo i gore spomenuli, glad je često bila posljedica kuge, ali i kugagladi što se dogodilo u Bosni početkom 19. stoljeća. Razlog tomu je taj što
bi ljudi bježali pred kugom u osamljenije dijelove zemlje. Napuštali bi svojekuće, imanja i stoku, stoga bi ljetina djelomično ili čak cijela propala. Zaposljedicu bi se javljala glad i to ne samo tu godinu već i sljedeću, jer bisjemena za iduću bilo manje. Stoga su te dvije pošasti nažalost išle rukupod ruku. O tomu svjedoči i fra Mijo Batinić:
Godine 1813. umrije u Sutjeskoj biskup fra Grgo Ilijić. U isto doba pojavi seu Bosni i kuga, a odmah za njom glad i rat. Već sljedećeg ljeta stade kuga silnoharati u Travniku, Jajcu, Kotoru i Krajini ; a jerbo se ljudi veoma prepadoše,napustiše sela i varoše, te umakoše u šume i pustoši, propade im cijela ljetina,dočim Skoplje, Duvno i Livno bi poštegjeno od pomora, pa i od gladi. Slijedećihse dviju godina (1815. i 1816.) kuga proširi po cijeloj Bos ni, a ustopice i gladstade povećavati nevolje i biede domaćeg stanovništva.
U samoj travničkoj župi pomrije 4.000 katolika. Grozno bijaše gledati, kako žene sad bježe u goru sdjecom, da spase život, a do čas usilovane gladom vraćaju se u sela i varoše, n ebi li što našle, čim bi glad utišale, ter iznemogle od glada i kuge po putu padalei umirale. Kuće, zemljišta, ljepša odjeća, nakiti, posugje i sve što je bilo vrijedna, prodavalo se je u bescijenje, samo da ne umru od glada. Mloge imućne prorodicesadaspadoše na prosjački štap, samo da ostanu žive. Gotovo polovicakatoličkih stanovnika pade žrtvom glada i kuge.
Kuge su uzrokovale velike probleme, posebice u siromašnijim dijelovimaEurope, kakva je Bosna nedvojbeno bila u tom vremenu. Hrana je ionakobila oskudna i nedovoljna, a kuga je još dodatno osiromašila narod. Stogane čudi da je smrtnost od te kuge s početka 19. stoljeća, bila oko 50%.
To jasno iščitavamo iz tadašnjih popisa stanovništva. Katolika je uBosni 1813. godine bilo 107 000, da bi ih 5 godina kasnije, nakon što jekuga završila, bilo njih svega 50 929. Znači broj katolika se smanjio za višeod 50 %. Veoma slična situacija bila je i kod muslimana i pravoslavaca.Upravo stoga niti nečudi da ju franjevački ljetopisi nazivaju Bičem božjim .Fra Marijan Bogdanović za 1815. bilježi:
I ove godine također kuga kosi svojom kosom kako moreš lako znati iz protokola mrtačkoga, te za 1816. godinu još kuga nije pristala moriti. DajBože, da ovaj bič od nas odstupi, ukaži svoje milosrđe svrhu nas, Bože naš.
Kuga se odražavala i na demografiju. U vremenu kuge popisi bilježeznačajan pad nataliteta, ali i nupcijaliteta. Međutim, nakon stišavanja ilizavršetka pandemija demografsko stanje u Bosni bi se brzo popravilo.
“Vi kada ponavljate tu priču da su Bošnjaci islamizirani Srbi to je jedna od velikih laži i ja mislim da su te laži mnogo veći neprijatelj Srbima nego…to je notorna laž”
Nakon što je uveden embargo na naoružanje našoj domovini u okviru Jugoslavije, predsjednik Alija Izetbegović je na sastanku UN-a u New Yorku, kratko prokomentarisao nepravdu koja nam je učinjena.
”Ili nas branite, ili nam dozvolite da se branimo. Nemate pravo da na oduzmete oboje”.
Rahmetli predsjednik Alija Izetbegović opisao je glavni grad naše domovine kao svjetski unikat.
”Sarajevo je, naime, svjedok da ljudi različitih vjera, nacija i kultura mogu da žive zajedno. Postoji samo jedan uslov za to: da budu ljudi. Neljudi to ne mogu”.
Abdulah Sidran akademik ugledni pjesnik pisac i scenarista komentarisao je političku situaciju u BIH u kontekstu blokada institucija i poslao poruku Bošnjacima.
“Bošnjo ako si zaboravio da te podsjetim.Ovi su razbojnici i ranije ratove započinjali bojkotom legalnih institucija”
Kazao je Sidran kako bi svakom pismenom čovjeku trebalo biti jasno da rat protiv BIH nikada nije prestao,samo su se promijenila sredstva ratovanja i bojno polje.
Elmedin Konaković istakao je da je protiv toga da Bošnjaci biraju hrvatskog člana predsjedništva Bosne i Hercegovine.
“Ponovio sam više puta da su Bošnjaci izabrali hrvatskog člana predsjedništva BIH.I dalje mislim da to nije uredu.S druge strane se apsolutno protivim prijedlozima Dragana Čovića po kojima se popunjavanje Doma naroda radilo geografski -to bi bio uvod u treći entitet .I protiv toga ćemo se poriti dok smo živi-istakao je Konaković.
U Osmačama kod Srebrenice u 83.godini umrla je Zahida Delić majka sina Juse Delića kojeg su sa još pet srebreničana u Godinjskim barama kod Trnova u julu 1995.godine ubili pripadnici zloglasne jedinice Škorpioni.
Osim sina Juse majka Zahida je u minulom ratu izgubila supruga Aliju sinove Ejuba i Salku a prije sedam godina u Njemačkoj joj je ubijen sin Suljo.
Nakon što je prošao LGBT protest na ulicama glavnog grada BIH kamioni komunalnog preduzeća su oprali ulice iz demonstranata ili savjest NIP-ovaca ili zbog SFF-a.
Naime u glavnom gradu ovih dana održavaju se razne manifestacije kao što je sarajevo film festival koji je veoma posjećen i koji daje veliki značaj glavnom gradu BIH.
Jedan od popraćenih događaja bio je i protest LGBZ populacije u Sarajevu sto je donijelo gomilu komentara na drustvenim mrezama.
Mete Gazoz osvojio je zlatnu medalju u streljaštvu za Tursku. Ništa tu ne bi bilo čudno, da Mete ne vuče korijene iz naše domovine.
Naime, njegovi preci su se prezivali Gazazović, davnih su godina otišli u Tursku u grad Sakarya, te su na promjenili prezime u Gazoz.
Nakon osvajanja zlatne medalje s Meteom je razgovarao predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan i čestitao mu.
