Arhiva oznaka: Bosna

OPIS STRAŠNE KUGE KOJA JE BOSNOM HARALA PET GODINA-historijom naŔe domovine !

Nakon desetak kuga u 18. stoljeću, najsmrtonosnija kuga se u Bosni pojavila 1813. godine i trajala je dugih 5 godina. Kao o njenojposljedici franjevački ljetopisi piÅ”u i o gladi 1815. godine.

Bono Benićpruža neÅ”to detaljniji opis i navodi kako tri biča Božja, kuga, glad i vojska slidiÅ”e tri godine.

Dosti mrtvih od gladi, ali ne oko Trevnika, nego po Dobretićim i Kotoru. Kuga u župi travanjskoj pomoričetiri hiljade duÅ”a, oli bolje rekav, osoba. Europa sva u ratu. Napoleon, car francuski, sebi za načelo uze: ā€žJedan Bog, jedan car na svituā€œ.

Sva Europa uvatri biÅ”e. Kao Å”to smo i gore spomenuli, glad je često bila posljedica kuge, ali i kugagladi Å”to se dogodilo u Bosni početkom 19. stoljeća. Razlog tomu je taj Å”to

bi ljudi bježali pred kugom u osamljenije dijelove zemlje. NapuÅ”tali bi svojekuće, imanja i stoku, stoga bi ljetina djelomično ili čak cijela propala. Zaposljedicu bi se javljala glad i to ne samo tu godinu već i sljedeću, jer bisjemena za iduću bilo manje. Stoga su te dvije poÅ”asti nažalost iÅ”le rukupod ruku. O tomu svjedoči i fra Mijo Batinić:

Godine 1813. umrije u Sutjeskoj biskup fra Grgo Ilijić. U isto doba pojavi seu Bosni i kuga, a odmah za njom glad i rat. Već sljedećeg ljeta stade kuga silnoharati u Travniku, Jajcu, Kotoru i Krajini ; a jerbo se ljudi veoma prepadoÅ”e,napustiÅ”e sela i varoÅ”e, te umakoÅ”e u Å”ume i pustoÅ”i, propade im cijela ljetina,dočim Skoplje, Duvno i Livno bi poÅ”tegjeno od pomora, pa i od gladi. Slijedećihse dviju godina (1815. i 1816.) kuga proÅ”iri po cijeloj Bos ni, a ustopice i gladstade povećavati nevolje i biede domaćeg stanovniÅ”tva.

U samoj travničkoj župi pomrije 4.000 katolika. Grozno bijaÅ”e gledati, kako žene sad bježe u goru sdjecom, da spase život, a do čas usilovane gladom vraćaju se u sela i varoÅ”e, n ebi li Å”to naÅ”le, čim bi glad utiÅ”ale, ter iznemogle od glada i kuge po putu padalei umirale. Kuće, zemljiÅ”ta, ljepÅ”a odjeća, nakiti, posugje i sve Å”to je bilo vrijedna, prodavalo se je u bescijenje, samo da ne umru od glada. Mloge imućne prorodicesadaspadoÅ”e na prosjački Å”tap, samo da ostanu žive. Gotovo polovicakatoličkih stanovnika pade žrtvom glada i kuge.

Kuge su uzrokovale velike probleme, posebice u siromaÅ”nijim dijelovimaEurope, kakva je Bosna nedvojbeno bila u tom vremenu. Hrana je ionakobila oskudna i nedovoljna, a kuga je joÅ” dodatno osiromaÅ”ila narod. Stogane čudi da je smrtnost od te kuge s početka 19. stoljeća, bila oko 50%.

  To jasno iŔčitavamo iz tadaÅ”njih popisa stanovniÅ”tva. Katolika je uBosni 1813. godine bilo 107 000, da bi ih 5 godina kasnije, nakon Å”to jekuga zavrÅ”ila, bilo njih svega 50 929. Znači broj katolika se smanjio za viÅ”eod 50 %. Veoma slična situacija bila je i kod muslimana i pravoslavaca.Upravo stoga niti nečudi da ju franjevački ljetopisi nazivaju Bičem božjim .Fra Marijan Bogdanović za 1815. bilježi:

I ove godine također kuga kosi svojom kosom kako moreÅ” lako znati iz protokola mrtačkoga, te za 1816. godinu joÅ” kuga nije pristala moriti. DajBože, da ovaj bič od nas odstupi, ukaži svoje milosrđe svrhu nas, Bože naÅ”. 

Kuga se odražavala i na demografiju. U vremenu kuge popisi bilježeznačajan pad nataliteta, ali i nupcijaliteta. Međutim, nakon stiÅ”avanja ilizavrÅ”etka pandemija demografsko stanje u Bosni bi se brzo popravilo.

Alija o Sarajevu :””Sarajevo je, naime, svjedok da ljudi različitih vjera, nacija i kultura mogu da žive zajedno. Postoji samo jedan uslov za to: da budu ljudi. Neljudi to ne mogu”.

Rahmetli predsjednik Alija Izetbegović opisao je glavni grad naÅ”e domovine kao svjetski unikat.

”Sarajevo je, naime, svjedok da ljudi različitih vjera, nacija i kultura mogu da žive zajedno. Postoji samo jedan uslov za to: da budu ljudi. Neljudi to ne mogu”.

Sidran poručio BoÅ”njacima : “BOÅ NJO AKO SI ZABORAVIO DA TE PODSJETIM…”

Abdulah Sidran akademik ugledni pjesnik pisac i scenarista komentarisao je političku situaciju u BIH u kontekstu blokada institucija i poslao poruku BoŔnjacima.

“BoÅ”njo ako si zaboravio da te podsjetim.Ovi su razbojnici i ranije ratove započinjali bojkotom legalnih institucija”

Kazao je Sidran kako bi svakom pismenom čovjeku trebalo biti jasno da rat protiv BIH nikada nije prestao,samo su se promijenila sredstva ratovanja i bojno polje.

Konaković: “Nije uredu da BoÅ”njaci biraju hrvatskog člana predsjedniÅ”tva”

Elmedin Konaković istakao je da je protiv toga da BoÅ”njaci biraju hrvatskog člana predsjedniÅ”tva Bosne i Hercegovine.

“Ponovio sam viÅ”e puta da su BoÅ”njaci izabrali hrvatskog člana predsjedniÅ”tva BIH.I dalje mislim da to nije uredu.S druge strane se apsolutno protivim prijedlozima Dragana Čovića po kojima se popunjavanje Doma naroda radilo geografski -to bi bio uvod u treći entitet .I protiv toga ćemo se poriti dok smo živi-istakao je Konaković.

Umrla joÅ” jedna majka Srebrenice-u 83.godini života napustila nas je Zahida Delić

U Osmačama kod Srebrenice u 83.godini umrla je Zahida Delić majka sina Juse Delića kojeg su sa joÅ” pet srebreničana u Godinjskim barama kod Trnova u julu 1995.godine ubili pripadnici zloglasne jedinice Å korpioni.

Osim sina Juse majka Zahida je u minulom ratu izgubila supruga Aliju sinove Ejuba i Salku a prije sedam godina u Njemačkoj joj je ubijen sin Suljo.

Prali ulice Sarajeva nakon homoseksualnih protesta !

Nakon Å”to je proÅ”ao LGBT protest na ulicama glavnog grada BIH kamioni komunalnog preduzeća su oprali ulice iz demonstranata ili savjest NIP-ovaca ili zbog SFF-a.

Naime u glavnom gradu ovih dana održavaju se razne manifestacije kao Å”to je sarajevo film festival koji je veoma posjećen i koji daje veliki značaj glavnom gradu BIH.

Jedan od popraćenih događaja bio je i protest LGBZ populacije u Sarajevu sto je donijelo gomilu komentara na drustvenim mrezama.

Mete Gazoz osvojio je zlatnu medalju u streljaŔtvu za Tursku. NiŔta tu ne bi bilo čudno, da Mete ne vuče korijene iz naŔe domovine.

Mete Gazoz osvojio je zlatnu medalju u streljaŔtvu za Tursku. NiŔta tu ne bi bilo čudno, da Mete ne vuče korijene iz naŔe domovine.

Naime, njegovi preci su se prezivali Gazazović, davnih su godina otiÅ”li u Tursku u grad Sakarya, te su na promjenili prezime u Gazoz.

Nakon osvajanja zlatne medalje s Meteom je razgovarao predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan i čestitao mu.