Arhiva oznaka: Bijeljina

“Ja sam musliman,Srpska je moja zemlja i uvijek ću braniti heroja Mladića”-

Rijetko ko u Bijeljini zna ko je Edin Hadžijahdić.Ali kada neko spomene Mađara onda znaju o kome je riječ

Vođa navijača Radnika iz Bijeljine i strastveni navijač Crvene zvezde u žižu javnosti stigao je 2015.godine kada je 11.jula lijepio plakate Ratka Mladića.

“Na plakatu sam ispisao parole podrške Mladiću.Ja ću mu uvijek dati podršku.Nikog nisam uvrijedio na plakatama.Ja sam musliman rođen sam ovdje u Bijeljini Srpska je moja zemlja.Uvijek su braniti Ratka Mladića”-kazao je Edin.

Krvava Bijeljina 1992.godine-“Molio je za pomoć,tada sam ga fotografisao” !

U aprilu mjesecu 1992.godine Arkan je sa svojim “Tigrovima” došao u Bijeljinu u kojoj je počinio velike zločine.

Istih dana u Bijeljini se našao i jedan od najcjenjenijih fotografa tog vremena Ron Haviv koji nije ni slutio da će napraviti fotografije koje su obile svijet.

Haviv je imao i nesreću da svjedoči odvođenju Hajrusha Ziberija,Albanca koji je bio zaposlen u Bijeljini i koji se ozenio tri mjeseca prije nego je izgubio zivot od strane Arkanovih zločinaca.

“Sreo sam ga u bijeljinskoj dzamiji.Tigrovi su ga pokazali govoreci da je kosovski Albanac.Nakon što su ubili 4 civila iz dzamije su izveli i Ziberija.Gurnuli su ga na zemlju.Zatim je digao ruke i trazio pomoc tada sam ga i fotografisao.

Tigrovi su ga poljevali vodom govoreci da ga krste.Nakon toga je odveden a njegovo tijelo pronađeno je 4.maja 1992.godine u Savi.Pokopan je kao N.N osoba a DNK analizom identificiran je u Visokom nakon čega su njegovi posmrtni ostaci prebačeni u njegovo rodno selo u Makedoniji 19.septembra 2004.godine,gdje je i sahranjen.

“Pozivam nadležne institucije da kazne one koji veličaju ratne zločince u Bratuncu,Bijeljini i drugim mjestima !

”Veličanje ratnih zločinaca u Bratuncu, Bijeljini i na drugim mjestima u ovom entitetu posljedica je nepostojanja zakonske regulative i

mogućnosti za kažnjavanje počinilaca kao sredstva za prevenciju ovih aktivnosti u budućnosti. Pozivam nadležne institucije da istraže i kazne

one koji su izvor širenja vjerske i nacionalne mržnje i netrpeljivosti”, rekao je potpredsjednik RS-a Ramiz Salkić.

Saglasnost četnicima iz Bijeljine za podizanje biste Draži Mihailoviću !

Skandalozna odluka o davanju saglasnosti Udruženja četnika veterana iz Bijeljine za podizanje biste ratnom zločincu u II svjetskom ratu Draži Mihailoviću u tom gradu usvojena je na današnjoj sjednici Skupštine grada.

Odluka je usvojena sa 28 glasova za, 2 protiv i 1 suzdržan. SDA odbornici tražili su da se ova tačka ukloni i da se uopšte o njoj ne raspravlja.

”Ne znam zašto je ovo teška tema, mi u Bijeljini imamo već dugo trg đenerala Draže Mihailovića i niko nikada nije uputio nikakvu inicijativu za

ukidanje naziva tog trga. Ne vidim u čemu je problem”, rekao je odbornik Milenko Mitrović.

Kako je Austro-Ugarska zaposjela Bijeljinu,Zvornik i Srebrenicu nakon Berlinskog kongresa (opis) !

OKUPACIJA BOSNE I HERCEGOVINE OD STRANE AUSTROUGARSKE-IZVOR: Mustafa Imamovic „Historija Bošnjaka“,1992. Grupa autora „Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata“,1998. Mehmedalija Bojić „Historija Bosne iBošnjaka“. Vedad Biščević „Bosanski namjesnici Osmanskog doba 1463-1878“,2006.

              Berlinski kongres je prekretnica veoma bitna za Evropu,naročito za Balkan kao vazno strateško mjesto za mnoge velike sile tog perioda.Berlinski kongres je i prekretnica vema bitna za Bosnu i Hercegovinu i njen dalji razvoj prepusten Austro-Ugarskoj.

Berlinski kongres naime je bio skup velikih sila tog vremena Njemačke,Austro-Ugarske,Francuske,Velike Britanije,Italije,Rusije i Osmanskog Carstva,koji je pod vodstvom Oto Fon Bizmarka odrzan od 13.juna do 13.jula 1878.godine u Berlinu.

            Ono što je bitno izdvojiti jeste da je Berlinski kongres imao veliki značaj za Bosnu i Hercegovinu i njenu historiju.Kongres koji je donio mnogo promjene u svakom segmentu zivota na ovom prostoru,s posebnim akcentom na prostor sjeveroistočne Bosne.

          Podrucje Balkana,sve njegove zemlje,a naročito Bosna i Hercegovina,vijekovima su pruzale otpor svim stranim silama,tako da i ova odluka o okupaciji Bosne od strane A-U nije naišla na blagonaklonost domoćeg stanovništva,koje je još jednom pokazalo da zna pruziti otpor velikim silama,iako znatno slabiji po naoruzanju,al puno jači emotivnim nagonima i inatom probuđenim i osviješćenim nacionalnim identitetom.

ZAPOSIJEDANJE BIJELJINE

Još 20.septembra naređeno je da se sa tribatalijuna otputi cestom prema Bjelini do Donjeg D r agaljevc a. Svrha joj je bila, da štiti XIII. diviziju na lijevom boku i istraži, da li su istinite vijesti o sakupljanju ustaš’a kod Bjeline. Dva dana prije toga disponovan je jedan odjel 24. pješ. pukovnije u B rez ovo Polje, a jedna satnija odatle do Vrša n a, da zaposjedne most preko potoka Onjic e, te ga očuva,

dok ne stigne brigada. Na 19. sept. pako otišle su ostale čete 24. pješ. pukovnije u Dubrave (izmegju Br čkog i Gradačca), da razoružaju to i okolna sela. Megjutim se pojavi na mostu deputacija muslimank koja ponudi predaju mjesta. Na tu vijest povrati se pukovnija još isti dan iz Dubrave u Brezovo Polje. Ali u to se stadoše oveće

ustaške čete približavati mostui onu satniju neprestano uznemirivati. Ona se jedva mogaše braniti od napadaja. Napokon joj stiže pojačanje, te ustaše moradoše uzmaknuti.

Izjutra 20. sept. zaputi se 24. pješ. pukov. iz Brezova Poljai ugje popodne bez zapreke u B j elin u, koju odmah razoruža. U mjestu nagje 2 časnikai 18 momaka redovitih turskih četa, a osim toga tri topa, četvera kola za municiju i veliku zalihu baruta.

ZAPOSIJEDANJE ZVORNIKA I SREBRENICE         

Ustaše se bijahu razbjegle prema Zvorniku. Poslije zaposjednu ća Tuzle biše postepeno razoružana ostala mjesta tuzlanskog kotara, a zatim je valjalo udariti na Zvornik, pošljednje uporište ustaša, koje se bijahu skupile u sjevero-isto č nom kutu B o s n e. Tu se očekivaše ozbiljan otpor prema suglasnim vijestima, koje otuda stizahu. 26. septembra bi odabran za dan navale na to mjesto.

Ali dan prije toga dogje iz Zvornika izaslanstvo, da se pokloni SzApAry-ui u ime ostalog stanovništva preda grad. Ujedno moljaše deputacija, da Zvornik što prije zaposjedne. Zvorničane ne mogaše naime muftija plevljanski prisiliti, da mu se pridruže; ne uspjevši ni u Srebrenici, ode muftija u Višegrad iotada iščeznu s bojišta. SzApAry naredi XXXI. diviziji, da odmah pogje prema Zvorniku, te ve ć 27. sept. prije podne zaposjede irazoruža mjesto 23. pričuv. pješač. pukovnija bez ikakva otpora.

U tvrđavi nađe 44 topa i mnogo municije. Preksutradan (29. sept.) bi također zaposjednuta i razoružana S r e b r e n i c a, pošto je taj dan došla deputacija srebreničkih građana pred zapovjednika XXXI. divizije, poklonila mu se i molila, da u isto doba zaposjedne i njihovo mjesto. Tu je bilo osam topova i nešto municije. Tako eto padoše sva znamenitija mjesta sjevero-isto čne Bosne u ruke c.ikr. četa. Još je samo trebalo pacificirati krajeve, koji leže južno od spre čke doline,inapokon uspostaviti spoj 3. s 13. zborom, koji je operirao u jugo-isto čnom pravcu…

U vrijeme pandemije virusa korona kada drvni sektor BiH zbraja gubitke proizvođači drvenih montažnih kuća imaju pune ruke posla…

U vrijeme pandemije virusa korona kada drvni sektor BiH zbraja gubitke proizvođači drvenih montažnih kuća imaju pune ruke posla i sve više partnera u inostranstvu.

U preduzeću ”Steko centar” u Bijeljini kažu da iza kvalitetnih drvenih kuća koje izgrađuju deceniju stoji tim mladih i stručnih ljudi koji zalaganjem i radom uspijevaju da naprave proizvode po standardima EU.
Riječ je o savremenim objektima koji štede novac i energiju, a mnogo su i zdraviji. Bh. firma je povećala svoj izvoz za deset odsto, pa su se proširili na tržište Angole, a vrše se pregovori i sa Nigerijom, dok se ne ometano odvija izvoz u: Njemačku, Austriju, Švicarsku, Holandiju.

Tada 4.aprila na prvi dan ramazanskog Bajrama, “Arkanovci” su u Bijeljini ubili 48 bošnjačkih civila !

Željko Ražnatović Arkan bio je vođa Delija navijača Crvene Zvezde i zajedno sa njim osniva grupu Tigrovi.

Prema njegovim riječima gardu je osnovao 11.oktobra 1990.godine u manastiru Pokajnica a centar za obuku je bio Erdutu.


Tigrovi su ucestvovali u etničkom čišćenju Istočne Bosne.
Arkanovi Tigrovi u Bijeljinu ulaze 1.aprila 1992.godine.Nekoliko dana ranije došlo je do pucnjave u gradu a slika je bila nadrealna : neki Bošnjak je jahao konja kroz centar grada a Srbi to shvataju kao provokaciju a on je srušen s konja i upucan.


Arkan koji u Bijeljinu došao po pozivu srpske braće naređuje sistematsko zlostavljanje stanovništva.
Po gradu su postavljeni snajperi i izvršeno je preko 20 smrtnih kazni dok je u njihovom teroru ubijeno 48 osoba.


Slika na kojoj vojnik udara tijeli mrtve žene obišla je svijet.
JNA je 3.aprila okupirala Bijeljinu,teror je nastavljen ali ovaj put pod pokroviteljstvom jugoslovenske vojske.
U Bijeljinu je iz Sarajeva upućena delegacija u sastavu Milorad Simović,Jerko Doko  Biljana Plavšić i Fikret Abdić.


Delegacija je jedva puštena da dođe do hotela.Naime major JNA kojeg je poslao Jankovic savjetuje Abdiću da ne ide u Bijeljinu jer tamo ima mnogo nekih Arkanovaca koje niti JNA  ne moze kontrolisati.

Ipak delegacija je nastavila put Bijeljine kada ih zaustavljaju pripadnici Tigrova te su ij natjerali da izađu iz auta a jedan od njih je rekao da se Srbi izdvoje.

Abdiću su tada naredili da legne na zemlju sto je on odbio a tada se pojavljuje Arkan koji sa osmjehom prilazi Abdiću te mu se izvinjava zbog nastale situacije.

Delegaciji objasnjava da im ne garantuje sigurnost u Bijeljini a Arkan ih tada vraća nazad.
Ipak na sjednici predsjednišva je odlučeno da se u Bijeljinu pošalje delegacija u sastavu

: Abdić ,Plavšić,Franjo Boras koji je odbio tako je u Bijeljinu upućen Fikret Abdić i Biljana Plavšić.
Tadašnji novinar Slobodne Bosne Sejo Omeragić glumeći Abdićevog pratioca ulazi u Bijeljinu zajedno sa njima.Pred zgradom skupštine delegaciju dočekuje Arkan.

Time pokazuje da on u gradu ima stvarnu vlast.
Prema riječima očevica Arkana je iz Bijeljine otjerao komandant srpske dobrovoljačke garde “Panteri” Ljubiša Savić Mauzer jer je uvidio da je Arkanov teror i strahovlada prevršio svaku mjeru.

Izvor : Bosniaks.info