Arhiva oznaka: Austrija

Ga─Ĺao d┼żamiju fla┼íama pa dobio poziv u nogometnu reprezentaciju Austrije !

Dejan Ljubi─Źi─ç, nogometa┼í koji je u decembru 2017.godine o┼ítetio fasadu d┼żamije u Kiseljaku bacaju─çi fla┼íe, dobio je poziv u nogometnu reprezentaciju Austrije.

Bh.javnost je Ljubi─Źi─ça upoznala na kraju 2017.godine kada je sa tada┼ínjim saigra─Źem Danielom Sudarom po─Źinio pomenuti vandalski ─Źin.

Švicarska će kao i Francuska, Austrija, Belgija zabraniti nošenje burke i nikaba na javnim mjestima.

Švicarska će kao i Francuska, Austrija, Belgija zabraniti nošenje burke i nikaba na javnim mjestima.

Na referendumu je 51,1% ┼ávicaraca reklo ‘DA’ ne no┼íenju burke i nikaba na javnim mjestima. Referendum je kao presuda o ulozi i polo┼żaju Islama u svijetu. Ovo je o─Źito napad na muslimansku zajednicu u ┼ávicarskoj.

Boj pod Banjom Lukom-kako su Bo┼ínjaci razbili Austrijance i sa─Źuvali Bosnu (opis bitke) !

Izvor : Hamdija Kre┼íevljakovi─ç iz knjige objavljenje 1936.godine u izdanju islamske dioni─Źke ┼ítamparije.Tekst je preuzet iz “Kalendara Narodne uzdanice”

August 4.,nedjelja 1737.godine,dan Boja pod Banjom Lukom.Taj dan je zlatnim slovima upisan u historiju BIH kada je vojska Bo┼ínjaka branila svoju ─Źast pred neprijateljem Autrijske vojske daleko nadbrojnije sile ali neuporedive hrabrosti sa Bo┼ínjacima koji nijesu obraza dali.

Naime,na Travni─Źkom polju skupila se lijepa vojska sa svih strana s kojom je Ali pa┼ía krenuo oko 20.preko Jajca i Varcara na Podra┼ínicu.Tu je ostao nekih 10 dana da sa─Źeka jo┼í i one koji ne stigo┼íe na Travni─Źko polje.

U Jajcu mu je predat kapetan Dombal koji bijaše zarobljen kod Jurkovića.Na Podrašnicu stigoše i pobjednici sa Bilajskog polja i osloboditelji Ostrovice i Kulen Vakufa sa Muhamedbegom Fidahićem. najzasluznijim sinom Bosne ponosne u ovim teškim danima.

S Podra┼ínice opremi Ali-pa┼ía Mehmedbega Fidahi─ça sa svojim delijama Travni─Źanima,Duvnjacima,Varcaranima i Klju─Źanima da se priblize Banja Luci kako bi u najkriti─Źnijem ─Źasu stigli u pomo─ç.

U najve─çoj tajnosti sagra─Ĺen je prelaz preko Vrbasa negdje izme─Ĺu sela Bosi─ça i krmina tri sata od Banja Luke.Koliko je bilo boraca ne zna se ta─Źno ali svakako ih je moglo biti oko 15.000.

U nedjelju 4.augusta spusti se ova vojska na Banjalu─Źko polje.

Ovako je bila raspore─Ĺena : Na desnom krilu bio je Mehmed beg Fidahi─ç s kraji┼íkim kapetanima na lijevom alajbezi od ─Źetiri sandzaka sa zaimima i spahijama a u centrumu Ali-pa┼ía sa janji─Źarima i vojskom od 32 kadiluka koji su predvodile kadije.

Oko podne zametne se stra┼ína bitka i nakon dva sata Bo┼ínjaci izvojeva┼íe pobjedu.Od carevaca vi┼íe se potopilo na Vrbasu nego ┼íto je palo na bojnom polju.Kada je pao mrak carevci su se po─Źeli povla─Źiti istim putem kojim su i do┼íli.Stra┼ían se boj bio oko mosta pokraj grada dok su Bo┼ínjaci prekr┼íili put do tvr─Ĺave.

U dnevniku princa Hulgburhausena zabiljezeno je da se pet prin─Źeva hvatalo za rep konja kako bi umakli preko Vrbasa na drugu stranu.U prvom juri┼íu poginula su tri konja pod Fidahi─çem a on ranjen i gologlav sa sabljom zaletio se me─Ĺu neprijatelje i ziv se povratio.

Samo s takvim junaštvom kaze Bešagić,Bošnjaci su mogli tolikoj sili odoljeti.

U samom boju poginulo je oko 600 Bošnjaka a 300 400 carevaca a preko 1000 njih se utopilo u Vrbasu.

Ovako Sarajevo pru┼ża podr┼íku Be─Źu nakon teroristi─Źkog napada “Vi ste u na┼íim mislima”

Sarajevska Vije─çnica, simbol glavnog grada Bosne i Hercegovine, ve─Źeras je osvijetljena u bojama zastave Austrije u znak podr┼íke gra─Ĺanima Be─Źa nakon teroristi─Źkog napada.

Na samom vrhu zgrade ispisana je poruka na njema─Źkom jeziku ”Vi ste u na┼íim mislima”.

Izvor slike Dnevni avaz



U sino─çnjem napadu u Be─Źu pet osoba je izgubilo ┼żivot, njih sedam je jo┼í uvijek u te┼íkom stanju, a policija je likvidirala napada─Źa.

Otpušten jer je simpatizer legendarnog generala 5.korpusa ARBIH Atifa Dudakovića

Ministarstvo odbrane Austrije otpustilo je vojnog imama Abdulmed┼żida porijeklom iz BiH jer je, simpatizer legendarnog generala 5.korpusa ARBIH Atifa Dudakovi─ça kojem se trenutno su za navodne ratne zlo─Źine.

”Politi─Źkom islamu nije mjesto u oru┼żanim snagama”- poru─Źila je Klaudia Tanner ministrica odbrane Austrije.

Kako je New York Times 1880.godine pisao o Bo┼ínjacima-─Źuli i posvjedo─Źili da postoje Bo┼ínjaci,ponosan i neustra┼íiv narod,tamo negdje…

Nakon 1878.godine i odlaska Osmanlija uslijedio je period borbe za opstanak jer su Bo┼ínjaci nedugo nakon toga ostali bez jezika i etni─Źkog

porijekla a vjerska diskriminacija po─Źela je da uzima danak.Nekada glavni faktor balkanske politike Bo┼ínjaci,postali su preko no─çi nemo─çni i nijemi posmatra─Źi.

U narednim politi─Źkim sistemima bosanski jezik je preimenovan u srpsko-hrvatski a Bo┼ínjaci su doslovno ukinuti.

Oni koji su sprovodili ovakve fa┼íisti─Źke ideje i zakonike nakon raspada predhodnih politi─Źkih sistema nastavili su da njeguju tradiciju obespravljivanja.

Zanimljiva ─Źinjenica je da su Amerikanci u tom periodu ─Źuli i prosvjedo─Źili da postoje Bo┼ínjaci ponosan i neustra┼íiv narod,tamo negdje,hiljadama kilometara daleko…

New York Times je 3.oktobra 1880.godine,objavio ─Źlanak pod naslovom

“EUROPES APPLE OF DISCORD” (Evropska jabuka razdora),gdje stoji :
“Bo┼ínjaci 1878.godine nisu imali racionalne ┼íanse da slome Austriju,ali su se unato─Ź tome borili…”

Historija svjedo─Źi da puko mijenjanje naziva i mjere represije ne mogu uni┼ítiti ono ┼íto smo stolje─çima njegovali,vjeru,islam,bosanski jezik i na┼í bo┼ínja─Źki identitet.

Adbulah paša Deftedarija:"I glavu ću svoju dati al kamena jednog ne dam"!

Nakon jedne ozbiljne prepirke bosanskih kraji┼ínika i austrijskih grani─Źara zbog meda 1784.godine Austrija je od Omanskog carstva zatrazila da joj se vrate neke pograni─Źne utvrde u Pounju.
Osmansko carstvo kako bi udovoljilo njihovim zahtjevima naredi bosanskom beglerbegu Abdulah pasi Deftedariji da preda nekoliko pograni─Źnih kula Austriji.
Nakon sazvanog divana u Travniku bosanski ajani utvrdi┼íe da se ne radino nekoliko kula nego o cijelom pojasu Pounja du┼żine nekoliko stotina sati hoda koje je sultan namjeravao predati Austriji.
Odgovor Adbulah paše i ajana je bio negativan uz upozorenje ukoliko se Austriji preda Pounje planuti će cijela Bosna.
Kako su politi─Źki interesi tadasnjeg Istanbula bili iznad interesa Bosne sultan je ostao pri svome nare─Ĺenju.
Bosnjaci su na sve ovo bili ogor─Źeni jer su smatrali da se sultan pona┼ía krajnje bezdusno prema njihovoj zemlji.Bosanski beglerbeg Abdulah pa┼ía ro─Ĺeni Sarajlija i sam se pobuni protiv odluke Porte te odbi predati Austriji 21 utvrdenje koliko ih se nalazilo unutar pojasa.
Kako ponosni Bo┼ínjak nije zelio promijeniti svoj stav iz Istanbula mu do─Ĺe nare─Ĺenje da mora ispiti katul (ca┼íu otrova).
Prije nego je to u─Źinio izgovori :”I glavu dam ali kamena jednog ne dam,ne dam ni pedalj Bosne”.