Koncentracioni logor Jasenovac prve zatvorenike je primio početkom augusta 1941.godine.U logor su dovođene dvije grupe logorasa sa presudama i bez presuda.
Posebno je značajna druga grupa sa Jevrejima Srbima Bošnjacima Romima koji su bili protiv režima NDH.
Pogibija Bošnjaka u Jasenovcu je bila je gotovo zanemarena a u prvi plan su se isticale srpske i jevrejske žrtve a koje realno i jesu najviše stradale.
Prema svjedocenju zatocenika logora Fahrudina Ajanovića brojni Bosnjaci koji su stradali nisu imali pojma o komunistima i komunizmu što im se imputiralo.
Glavni razlozi su bili suprostavljanje ustaskom rezimu i nasilju.
Redžo Pandžić rodom iz Nahoreva kod Sarajeva bio je komandir muslimanske milicije koja je branila narod od cetnickih zločina uporedo se suprostavljao i ustašama.
Deportovan je u Jasenovac gdje je i ubijen.
Hujdur ef.Mumin je bio veoma ugledan Mualim iz Prozora mjestani su ga pamtili kao postenog i dobrog covjeka pa se kao takav suprostavio ustaškom zlocinu nad mjestanima Kutima gdje je i radio.
Nakon toga je uhapšen sa 13 svojih mjestana te odveden u Jasenovac gdje je ispečen u krušnoj peći.
Bošnjaci su bili uhapseni i zbog pomaganja izbjeglicama.Prema dostupnoj informaciji u Jasenovcu je stradalo 1.520 Bošnjaka iz 273 mjesta.
Među ubijenim je 371 Bošnjakinja uz znatan broj uglednih Bošnjaka.