I. Svjetski rat ostavio je teške posljedice na privredu BiH. Glad koja je harala tokom rata, nastavljena je i u prvim poslijeratnim godinama. Vlasti BiH nastojale su na razne načine da organizuju dopremanje hrane.
U BiH je prema statističkim podacima iz 1921. 4/5 aktivnog stanovništva bavilo se poljoprivredom, koja je davala preko 40% nacionalnog dohotka.
To se nije izmijenilo ni narednih 10 godine, jer se u BiH u 1913. najveći dio stanovništva bavio poljoprivredom, a poljoprivrednici su bili grupa koja je činila 85% aktivnog stanovništva. Većim svojim dijelom, BiH predstavlja planinsko područje. Na brda i šume otpada najveći dio njenog zemljišta.
Ravnice obuhvataju 6% ukupnog zemljišta. Obradiva površina prostirala se na području 2.500 000 hektara ,a stalno je proširivana na račun šuma i pašnjaka. Agrarnom reformom samo je pospiješen proces usitnjavanja seoskih gazdinstava.
Za probleme agrara, veže se i pitanje Bošnjaka. Ekstazivna poljoprivreda ostaje do 1941. osnovna privredna grana.
Nju karakteriše naglašena usitnjenost posjeda, zanemarljiva ulaganja i samim tim niska produktivnost.