Pismenost u BiH između dva svjetska rata !

U periodu između dva svjetska rata, prosvjeta i kultura su bile u relativno niskom stupnju razvoja. O tome dovoljno govore i podaci da je u BiH tada bilo 80% nepismenih.
Tako da je prema zvaničnim podacima iz 1933.u Vrbaskoj banovini bilo 72, 60% nepismenih, dok je u Drinskoj bilo 62,10 % nepismenih.Kod žena su te cifre drastičnije, naročito kod muslimana.
Pitanje obrazovanja muslimanske ženske djece bila je glavna tema, o kojoj se raspravljalo na obilježavanju 25 godišnjice Gajreta 1925. Reisulema je 1927. izjavio da muslimani treba da se školuju. BiH je sve do 1937. bila jedina Yu zemlja u kojoj nije bilo ni jedne visokoškolske institucije.
Te godine u Sarajevu je otvorena viša islamska šerijatska škola, koja je imala rang fakulteta, a tek 1947. u Sarajevu je otvoren Poljoprivredni fakultet.Seosko stanovništvo je bilo više nepismeno u odnosu na gradsko.
Najmanja nepismenost je bila kod katolika i jevreja što je rezultat najboljeg odnosa prema svjetovnim školama.U Cazinskoj krajini , mektebi su pretvarani u škole.
Prema zakonu iz 1929. osnovno obrazovanje je bilo obavezno za oba spola. Napredak je pomogao tečajeve opismenjavanja a značajne akcije po tom pitanju poduzimali su i franjevci.
Tokom 1931. bilo je 197 muslimanskih studenata, 8.000 pravoslavnih, a Jevreja 3x više nego muslimana, ali je katolika bilo najviše.