Ko je bio Tito ?

Samo je jedan “pravi” Tito i to onaj pod imenom Josip Ambroz zvani Tito.Vrlo intereresantno,simbolika brojeva 77 je od masona kao je tri ┼íestice satanski znak.Najvi┼íe je koristio Valter,a Valter je dobio nadimak ne zato ┼íto je navodno branio Sarajevo,nego zato ┼íto je dobio poklon kao Njema─Źki obavje┼ítajni oficir pi┼ítolj pod nazivom Valter.

Navodi se da je Tito bio mason najve─çeg reda,33 reda.

Postojala je pri─Źa o prstenu koji je poklon Staljina,ovakvi teoreti─Źari to smatraju najve─çom lazi,jer kako oni smatraju taj prsten potvr─Ĺuje njegov red u masonstvu,te je zbog toga on oti┼íao da bude operisan kod Marijana Brecelja direktora ljubljanske klinike,koji je bio poznat kao i Anton Vratu┼ía jo┼í 1937.godine u Parizu i Tito ga je tu upoznao.

Vladimir Velebit je 1946.godine bio pomo─çnik ministra vanjskih poslova Edvarda Kardelja,te je Velebit uveo Tita da radi za engleze i odatle velika ljubav ─îer─Źila prema Titu.

Josip Broz Tito je najbolji ─Źuvani drzavnik u dvadesetom vijeku jer ga je slozilo ┼íest drzavnih sluzbi Jugoslavije plus ─Źetiri inostrane ( CIA,BRITANSKA SLUZBA,FRANCUSKA SLUZBA I KANADSKA SLUZBA).

Josip Broz nije hrvat,kako navode,i smatra se da je to CIA utvrdila,te na osnovu analize ne samo jezika nego i njegovog pona┼íanja vidi se da je dobro ┼íkolovan dobro obrazovan i u svemu se slazemo sa istraziva─Źem tajnog dosijea Josipa Broza.

On je vanbra─Źno dijete ─Źuvene poljske grofice Marije Erdelji koja je imala imanje (latifundiju),i tu je angazovala za upravnika imanja Franca Ambroza,ma─Ĺarski jevrej koji se starao o njenoj ekonomiji i njenom ugledu te je trebalo spasiti ─Źast a ona je bila udovica grofica a dobila je vambra─Źno dijete s njim.On prihvata novoro─Ĺeno dijete i priznaje ga tek godinu dana prije odlaska u vojsku.

Imao je sve privatne profesore i dobro se školovao.

Školovao se zajedno sa Adolfom Hitlerom.

Za vrijeme desanta na Drvar cijelu noc zakazana je velika igranka na kojoj je Tito upoznao Jovanku i cijelu noc provodi sa njom dok u isto jutro bombarduju Drvar,uništavaju komitet SKOJ-a,a Tito se spasio.

Smatraju da Tito “NE” nikada nije bilo upu─çeno Staljinu nego je ─îer─Źil rekao da ga je on doveo na ─Źelo partije i sad je trenutak da zabije┼í noz u le─Ĺa Staljinu.

Tako─Ĺer navode kako Tito nije umro 4.maja nego ─Źetrnaest dana ranije.

Prvog predsjednika predsjedni┼ítva Bosne i Hercegovine,Aliju Izetbegovi─ça ljudi,najprije njegovi sugra─Ĺani pamte po dobrom.

Prvog predsjednika predsjedni┼ítva Bosne i Hercegovine,Aliju izetbegovi─ça ljudi,najprije njegovi sugra─Ĺani pamte po dobrom.Bio je po┼íten pravedan i iskusan politi─Źar kako kazu gra─Ĺani,spreman da se bori za interese svakog ─Źovjeka bez obzira na pripadnost.Sje─çanja su jo┼í u vijek svjeza.

Borio se za slobodu da se muslimani mogu izjasniti kao muslimani,da Bosna i Hercegovina bude suverena drzava.

Alija Izetbegovi─ç je vi┼íe puta osu─Ĺivan i zatvaran u poznatom Sarajevskom procesu kao prvooptuzeni u grupi od trinaest optuzenih muslimanskih iintelektualaca a osu─Ĺen je na ─Źetrnaest godina zatvora a oslobo─Ĺen je nakon pet godina i osam mjeseci zatvora a nakon izlaska iz zatvora osnovao je stranku demokratske akcije SDA,koja je na slobodnim izborima osvojila najvi┼íe glasova a odmah nakon progla┼íenja nezavisnosti Bosne i Hercegovine po─Źela je agresija na ovu zemlju.

Rije─Źi Alije Izetbegovi─ça u trenutcima kada je bio zarobljen u Lukavici bile su jasne i glassne : “Ja sam ovdje prakti─Źno zarobljenik…” ┼íto ukazuje kakav odnos je imala agresorska strana prema legitimno izabranom predsjedniku Bosne i Hercegovine.

Prvi predjednik Bosne i Hercegovine Alija Izetbegovi─ç potpisao je dejtonski sporazum nakon zavr┼íetka agresije na Bosnu i Hercevinu 1995.godine pri tome kazav┼íi sljede─çe rije─Źi : “Ovo je mir,ali ne i pravedan mir.Moj problem bio je u tome ┼íto niti sam mogao dobiti mir,niti voditi dobar rat.Pregovori su se vodili u uvjetima ucjene i sa ma─Źem nad glavom bosne.Narod napadnut od brojno ja─Źih i bolje opremljenih”.

Izetbegovi─çeva zadnja izjava bila je upu─çena javnosti Bosne i Hercegovine a to je da ne zaboravljaju pro┼ílost ali da u njoj ne zive i rekao sljede─çe u emisiji Senada Hadzifejzovi─ça “Neka pripaze malo penzionere i radnike”. Te navodio kako nije po┼íteno da neko zaradi na jedan dan ne─Źiju penziju.

Lik i djelo Alije Izetbegovi─ça mora se posmatrati kroz tada┼ínje ─Źinjenice i tada┼ínje okolnosti u svakom segmentu.

Dvijehiljadite (2000) godine,odlu─Źio se povu─çi u penziju isklju─Źivo zbog bolesti.

Preminuo je 19.oktobra 2003.godine,a ovo je napisao dvije godine prije svoje smrti : “Ostani uspravan kako ─çe┼í pognute glave ispod zvijezda.Kojim god putem da krene┼í na kraju ─Źeka smrt i sve se zavr┼íava propa┼í─çu i ti ─çe┼í umrijeti i ovaj svijet ─çe umrijeti zato ostani uspravan”.

 

Misterija o ljudima u crnom.Sve je po─Źelo 27.juna 1947.godine !

Sve je po─Źelo 27 juna 1947.godine,─Źovjek dje─Źak i pas u glavni akteri.Kako pri─Źa nalaze ─Źovjek je na obalama u blizini Washingtona skupljao drva sa svojim sinom kada je ugledao neke ─Źudne objekte kako lete hiljadu metara iznad njega ubrzo su metalni komadi po─Źeli padati na zemlju gdje su udarili njegovog sine kao i njegovog psa koji se nije izvukao.

Pala je ─Źudna letjelica a ─Źovjek je napravio nekoliko fotografija svojom kamerom i ove slike pokazao svom nadzorniku koji je bio veoma skepti─Źan te je sam oti┼íao na to mjesto da provjeri.Na njegovo zaprepa┼ítenje ugledao je ─Źudnu letjelicu.

Sljede─çeg jutra njega je posjetio ─Źovjek u crnom odijelu koji je mogao detaljno da opi┼íe ┼íta je ovaj vidio taj dan na nebu,te je znao sve detalje iz njegovog zivota.

─îovjek u crnom je zaprijetio ─Źovjeku koji je ugledao letjelicu da nikome ne smije re─çi ono ┼íto je vidio tog dana te da u suprotnom mu neko moze nastradati iz obliznje porodice.

Cijela pri─Źa zasnovana je na ─Źinjenicama a nalazi se u knjizi Gray Barkera iz 1956 godine.Knjiga nosi naziv “oni znaju mnogo vi┼íe u ve─Źim tanjirima”.

Ovaj autor je mozda i klju─Ź rje┼íenja ove misterije.

Sljede─çi susret desio se u New Jerseyu 1968 godine.Dzek Robinson je istrazitelj NLO i njegova zena Mery imali su teroro od strane ─Źovjeka u crnom.

Stanovao je preko puta njihovog stana te su zatim rimje─çivali da im je stan bio ispreturan.Vi─Ĺali su ga ve─ç tri dana uzastopno te i njihov prijatelj Timoti Grin odlu─Źio je da pogleda iz bliza i uslika tog izvjesnog ─Źovjeka a ovo je rijedak slu─Źaj koji je uhva─çen na kameri.Slika ispod.

Izvor : youtube

Cjelokupna pri─Źa nas vodi od Alberta Bendera.On je bio direktor amaterske organizacije koja se zvala internacionalni biro lete─çih tanjira.

On je vjerovao da je otkrio tajne NLO-a.Upravo je on najvi┼íe uticao na pri─Źe o vi─Ĺenjima ljudi u crnom.

Du┼żni─Źko ropstvo !

Jedna porodica je proizvodila i prodavala cipele. To je bila velika porodica od 60 ljudi.
Njih┬á 50 je pravilo cipele, a 10 prodavalo. Imali su dobru mar┼żu. 40 % prosje─Źno.
Jednog dana do┼íli su im stranci i ponudili cipele 20 % jeftinije, da prodaju kao dodatni asortiman. Mar┼ża na tim cipelama bi bila 50%, a one bi o dalje bila jeftinija od doma─çe proizvodnje. Kvalitet nije bio isti, ali u siroma┼ínom selu kao ┼íto je bilo na┼íe, cijena je bila va┼żna.

Šta se onda dogodilo?

Umjesto 50.000 komada domaće proizvodnje, sada se proizvodilo 20.000 komada, a 30.000 komada se uvozilo. Cijena koštanja domaćih cipela je porsla zbog manjih nabavki sirovina, kao i zbog nepopunjenih kapaciteta pogona. Budući da su u fabrici svi bili porodica, niko nije
htio nikoga da otpusti.

Stranci su još malo spustili cijenu i zarada na uvoznim cipelama se povećala, a na domaćim smanjivala. U trećoj godini prodavalo se 45.000 stranih i 5.000 domaćih cipela. Porodica je bila prinudjena da zatvori pogon zbog gubitaka. Pristali su da strancu prodaju firmu za 1 euro.

Selo tj. Lokalna samouprava, da bi pomoglo porodici, pristalo je da na sebe preuzme dugove.
Idu─çe godine, stranci su podigli cijenu cipela koje se vi┼íe nisu pravile od ko┼że, nego od skaja.
Prave ko┼żne cipele bilo je nemogu─çe kupiti. Proizvodja─Ź mlijeka koji je prodavao ko┼żu za cipele bio je prinudjen da podigne cijenu mlijeka manjak zarade na ko┼żi.

Stranci su po─Źeli da uvoze mlijeko jeftinije od doma─çeg. Proizvodja─Ź mlijeka je prodao krave i postao uvoznik mlijeka. To mlijeko je bilo jeftinije od drugih i svi ostali proizvodja─Źi su prodali svoje krave, jer im se nije isplatilo da proizvode mlijeko. Idu─çe godine mlijeko je poskupilo. Trave je bilo dovoljno jer nije bilo dovoljno krava. Nije se vi┼íe djubrila.

Proizvodja─Ź NPK djubriva morao je da otpusti vi┼íak radnika, ali zbog predimenzionisanih kapaciteta samih pogona, pri ovom obicu cijena ko┼ítanja proizvoda je bila prevelika. Stranci su po─Źeli uvoze jeftinije djubrivo. Obim proizvodnje je jo┼í pao, fabrika je rijedjala gubitke i morala je da se zatvori. Stranci su ponudili da je kupe za 1 euro.

Lokalna samouprava je pomogla i preuzela postoje─çe dugove. Stranci su fabriku zatvorili i otpustili radnike. Zadr┼żali su monopol na uvoz djubriva, ali to je u tom trenutku bilo jako povoljno za nas jer fabrika nije pravila jos vece gubitke, a i djubrivo je bilo jeftinije. Idu─çe godine djubrivo je poskupilo, ali nismo mogli da biramo. Nestalo je cipela, mlijeka, krava i djubriva. Nismo znali ┼íta da radimo, pa smo platili strane savjetnike,, koji su izra─Źunali da je situacija lo┼íija nego ranije i da sada uz fabrike moramo da damo i subvencije. Nismo imali para da damo subvencije. Stranci su nam pozajmili pare da im platimo da nam uzmu fabrike. Sa kamatom !

Vladimir Lah

Ovo se upravo dešava u zemljama bivše Jugoslavije.

Titanik je potonuo ─Źetrnaest godina ranije u knjizi Morgana Robertsona !

Jedan od najpoznatijih doga─Ĺaja i katastrofa u ljudskoj historiji jeste Titanik.Prema pri─Źi Titanik je 14.aprila 1912.godine u 11:40h prije pono─çi udario u santu leda sto je o┼ítetilo trup broda i prodrla u brod,a navodno brod nije imao pomo─çne ─Źamce.

Da li to daje prostora za teorije zavjere izme─Ĺu ostalog ?

Jedna od teorija je : Tri veoma bogata ─Źovjeka tog doba i sva trojica su bili putnici na titaniku i poginuli su,pitate se sada pa mnogo ljudi je poginulo tada ali smatra se da su Rot┼íildovi ina─Źe jedni od najbogatijih porodica na planeti Zemlji,zalazu se za novi svjetski poredak ratove glad.

Navodi se da su ti bankari kao i tvorac Titanika DZEJ MORGAN namjerno uništili brod kako bi ubili ovu trojicu uticajnih ljudi a razlog tome je sto su rodsildovi i ovi bankari htjeli da naprave banku i federalne rezerve a ova trojica su se protivili tome (Bendzamin Gugenhejm,Isa straus i Jacob Astor),pogotovo Isa Straus.

Objasnjenje : svjetska banka predstavlja me─Ĺunarodnu organizaciju osnovanu sa ciljem da pomaze zemljama u napretku i razvoju bar tako navode me─Ĺutim to je organizacija velikih i bogatih sa ciljem stavljanja pod kontrolu ekonomija svih samostalnih zemalja koje nemaju duga kroz lazna obe─çanja istog tog napretka.Ona je u svrsi novog svjetskog poretka.Federalne rezerve su neka vrsta trezora gdje lezi novac amerike i ekonomska stabilnost te zemlje.

Titanik je potonuo 1912.godine a 1913.godine su se otvorile federalne rezerve.

Da stvar bude bizarnija 1898 godine objavljena je knjiga Morgana Robertsona pod nazivom “Uni┼ítavanje Titana”,ina─Źe tema knjige je o luksuznom brodu koji je djelovao da ne moze potonuti tako─Ĺer je prebrzo i┼íao sjevernim antlantikom i to u aprilu i udario je u santu leda gdje je ve─çina ljudi stradala zbog manjka brodova za spa┼íavanje.

Ova knjiga iza┼íla je 14 godina prije nesre─çe Titanika i ono ┼íto je jo┼í ─Źudnije ovaj pisac je nekoliko godina nakon ┼íto je Titanik potonuo otrovan.

 

Plan Ilije Gara┼íanina o "Velikoj Srbiji"-da postoje Srbi pripadnici triju vjera – pravoslavci, katolici i muslimani.Prema tome svi su ┼ítokavci Srbi bez obzira na vjeru…

Korijeni koncepcije velike Srbije nalaze se u jezi─Źnim kriterijima, koje je zacrtao Vuk Stefanovi─ç Karad┼żi─ç.On je zastupao stajali┼íte da su svi ┼ítokavci Srbi, da je ┼ítokav┼ítina bitno obilje┼żje Srba, da postoje Srbi pripadnici triju vjera – pravoslavci, katolici i muslimani.Prema tome svi su ┼ítokavci Srbi bez obzira na vjeru. Te je postavke Karad┼żi─ç razradio u svom spisu Kov─Źe┼żi─ç za istoriju jezika i obi─Źaja Srba sva tri zakona.Spisu je dao podnaslov Srbi svi i svuda. Naime, kako je ┼ítokav┼ítina rasprostranjena na ve─çem dijelu Hrvatske i Bosne i Hercegovine, on je sve njihove stanovnike pretvorio u Srbe.Karad┼żi─çevu misao kao politi─Źki program sistemno je razradio Ilija Gara┼íanin 1844. u spisu poznatom pod naslovom Na─Źertanije,kojemu je zacrtan osnovni cilj vanjske politike Srbije: pro┼íirenje srpske dr┼żave.Gara┼íaninovo Na─Źertanije je tajni dokument za kojega je javnost saznala tek 1906. Osnovni tekst spisa potje─Źe iz pera Ceha Franti┼íeka Zacha, koji je za poljsku emigraciju radio u Beogradu na usmjeravanju srpske politike koja je trebala Srbiju pretvoriti u stijegono┼íu sna┼żne ju┼żnoslavenske dr┼żave.

Tako bi se u budu─çnosti sprije─Źilo ┼íirenje ruskog i austrijskog uticaja na Balkanu na prostoru Turskog Carstva. Zach je svom tekstu dao naslov Plan, a taj je tekst poslu┼żio Gara┼íaninu kao predlo┼żak za Program spolja┼ínje i nacionalne politike Srbije na koncu 1844. godine, skra─çeno nazvan Na─Źertanije.Gara┼íanin, kao i Zach, kre─çe od istog polazi┼íta: nova Srbija mora biti nastavlja─Ź srednjovjekovnog Du┼íanova Carstva.

 

No, dok Zach srpsku dr┼żavnu ideju smatra upori┼ítem za okupljanje Ju┼żnih Slavena, Gara┼íanin preina─Źava Zachovu formulaciju i srpsku dr┼żavnu ideju pretvara u upori┼íte srpske dominacije na Balkanu.Zach ide za tim da velika Srbija ┼żivi u slozi sa ┼íirim slavenskim svijetom, a Gara┼íanin stvara strogo srpsku koncepciju i zaobilazi druge slavenske narode. Zach uo─Źava da Ju┼żne Slavene ─Źine srodni narodi, a za Gara┼íanina postoji zajednica jedinstvenog srpskog naroda dviju religija (muslimane ne spominje).Zach u svom Planu izra┼żava uvjerenje da ─çe Tursko Carstvo izgubiti vlast na Balkanu. IIija Gara┼íanin slijedi to predvi─Ĺanje i usmjerava se prema turskoj ba┼ítini. Mada ra─Źuna i s podru─Źjem Ju┼żnih Slavena u Austriji, on u prvoj etapi ne ┼żeli pogor┼íavati odnose s njom. No, predvidio je ┬╗scenarij┬ź za ostvarenje svojih dugoro─Źnih planova i predvi─Ĺa razli─Źite postupke pod krinkom brige za ┬╗oslobodenje┬ź i ┬źujedinjenje┬ź srpstva.Spis IIije Gara┼íanina Na─Źertanije imao je izuzetno velik uticaj na budu─ça pokoljenja srpskih politi─Źara i dr┼żavnika. Srpska politika se neprestano inspirirala

Gara┼íaninovim spisom sve do na┼íih dana. Tako je nasuprot programu jugoslavenskog ujedinjenja na osnovi ravnopravnosti udru┼żenih naroda, u Srbiji formuliran posve druga─Źiji program kao njegova negacija. Dakako da ─çe se to odraziti na budu─ça zbivanja i uroditi te┼íkim su─Źeljavanjima i sukobima. Gara┼íanin je zacrtao srpsku politiku prisvajanja novih podru─Źja i njihova uklapanja u srpsku dr┼żavu. Imperijalnost postaje temelj dugoro─Źne srpske politike, pa se Gara┼íaninove ideje iskazuju kao izraz srpskih ekspanzionisti─Źkih te┼żnji koje ne uzimaju u obzir postojanje drugih ju┼żnoslavenskih naroda i njihove nacionalne interese.

Uhapšen Michel Platini !

Nekada┼ínji predsjednik  UEFA-e Michale Platini (63) uhap┼íen je zbog u─Źestvovanja u sumnjivom dodjeljivanju doma─çinstva Svjetskog prvenstva 2022.godine u Kataru.

Francuska legendarni nogometa┼í je bio na ─Źelu UEFA-a od 2007.godine do 2015.godine, kada je suspendovan od strane Eti─Źke komisije FIFA-e.

Mediapart javlja kako je Michel Platini jutros odveden u pritvor, a kao dio istrage o namje┼ítanju glasova za dodjelu doma─çinstva  predstoje─çeg  Svjetskog prvenstva u Kataru.

Platini je pritvoren u policijskoj stanici u Nanterresu, predgradju glavnog grada Pariza.

Katar je dobio doma─çinstvo 2010.godine, otkada su po─Źele i kontroverze oko ovog slu─Źaja. To takodje nije prvi put da je Platini bio u nekom od korupcijski skandala, ─Źak daleko od toga.

I Platini i bivsi predsjednik FIFA-e Sepp Blatter su bili suspendovani na osam godina od svih aktivnosti vezanih za fudbal zbog eti─Źkih povreda.

Platini je takodje prosle godine kontroverzno otkrio kako je na Svjetskom prvenstvu 1998.godine bilo naštimano da se Francuska i Brazil mogu sastati samo u finalu.

”Francuska-Brazil” u finalu, to je bila velika ┼żelja svih. Bilo je tu igara ispod stola. Nismo proveli ┼íest godina u organizaciji Svjetskog prvenstva da ne bi ucinili neke male finte. Mislite da to drugi ne rade isto prilikom organizacije Svjetskog prvenstva? Govorio je Platini tada za radio stanicu France Blue Sport.

Michel Platini je rodjen 21.6.1955.godine, karijeru je po─Źeo Joefu lokalnoj ekipi. Ve─ç sa 17.godina skauti Nancy su primjetili njegov veliki talenat, te su ga anga┼żovali u svoju ekipu.
Sa ekipom Nancy u sezoni 1974-75 osvaja Division 2 (drugi rang Francuskog nogometa)
te najve─çi uspijeh u historiji te ekipe osvajanje kupa 1978.godine

U Nancy se zadr┼żao sedam godina, kada dolazi do transfera u Saint-Entienne. U Saint-Entiennu je takodje  igrao zna─Źajnu ulogu u osvajanju lige.

Potpuni uspon u njegovoj karijeri se desio prelaskom u Talijanskog giganta Juventus.
U Juventusu se zadr┼żao pet godina. U tom razdoblju uspio je da osvoji (dva scudetta, kup italije, kup europski prvaka, superkup europe, kup uefa, te internacionalni kup)

Za reprezentaciju Francuske je odigrao 72 utakmice, te postigao 41 gol. Osvojio je EURO 1984.godine, te bronzu na Svjetskom prvenstvu 1986.godine.

Osvajao je i Ballon d’Or tri godine za redom (1983, 1984, 1985).

U vrijeme bo┼żijeg poslanika Muhammeda a.s. institucija vakufa postaje pokreta─Ź ukupnog razvoja zajednice muslimana.

Vakufi su ┼íerijatski utemeljene i osmi┼íljene organizacione forme za ─Źinjenje dobrih djela, na kojima je u dobroj mjeri, uz zekat, kao jedan od stubova islama, u materijalnom pogledu po─Źivala islamska civilizacija

Vakuf predstavlja poklonjenu imovinu koju je neki imu─çni ─Źovjek (vakif) dao u dobrotvorne svrhe kako bi od toga dru┼ítvo u cjelini imalo odre─Ĺenu korist.

Nastanak vakufa u Bosni i Hercegovini vezan je za dolazak Osmanlija i ┼íirenje islama me─Ĺu doma─çim stanovni┼ítvom. Poklanjanje vlastite imovine za op─çe dobro sugerira se i u KurÔÇÖanu i u Hadisu, tako da je uvakufljavanje imovine postalo sastavni dio islamske civilizacije.

Cilj uvakufljavanja je trajna dobrotvorna svrha (op─çe dobro).  Posebna pa┼żnja vakufima poklanja se u doba tanzimata odnosno reformi. Da je ova praksa postojala i na na┼íim prostorima dokaz su nam brojne d┼żamije, mostovi, ┼íkole, imareti ali i imena raznih gradova.

Vakuf kao imovinska zadu┼żbina ima vjersku, pravnu i dru┼ítvenu narav. Vjerska narav vakufa temelji se na bo┼żijoj objavi te praksi bo┼żijeg poslanika. U vrijeme bo┼żijeg poslanika Muhammeda a.s. institucija vakufa postaje pokreta─Ź ukupnog razvoja zajednice muslimana. Podstaknuti kurÔÇÖanskim u─Źenjem muslimani su se natjecali u ─Źinjenju dobrih djela te odatle tolika ┼żelja i potreba za pomaganjem siroma┼ínih i svih onih kojima je pomo─ç potrebna.

Atik dzamija nakon drugog svjetskog rata
Izvor : mizbijeljina.ba

Pravna narav vakufa temelji se na ─Źinjenici da je vakuf uvijek tretiran kao dio islamskog prava, uvijek je bila obavezna njegova sudska registracija.

Dru┼ítvena narav vakufa proisti─Źe iz ─Źinjenice da kurÔÇÖansko u─Źenje navodi ljude da razmi┼íljaju o ─Źinjenju dobrih djela kako zbog zasluge na vje─Źnom svijetu tako i zbog rje┼íenja velikog broja problema u ljudskoj zajednici koji su nastali zbog siroma┼ítva. Uvakufljavanje imovine u korist op─çeg dobra vremenom je dovelo do toga da vakuf preraste u instituciju naj┼íireg zna─Źenja i zna─Źaja u nastojanju da se ideja solidarnosti i pomaganja organizirano primijeni u ljudskoj zajednici.

Vakuf je dao zna─Źajan doprinos vjerskoj, ekonomskoj i socijalnoj sferi razvoja dru┼ítvene zajednice. Naravno ogroman zna─Źaj ova institucija je imala na cjelokupan razvoj Bosne i Hercegovine pa tako i za nastanak gradova te za njihov dalji razvoj.

Prihodi koje su donosili vakufi tro┼íeni su na odr┼żavanje i obnavljanje objekata za finansiranje njihovih gradskih djelatnosti, pla─çe raznih slu┼żbenika, izdr┼żavanje u─Źenika, siromaha, nemo─çnih itd. Uslov je bio da se u vakuf da ona imovina koja bi stalno mogla donositi prihode i vje─Źno slu┼żiti cilju za koji je namijenjena. Institucija vakufa posebno je njegovana od strane osmanske dr┼żave i njenih najvi┼íih uglednika ÔÇô sultana, vezira, beglerbegova, sand┼żakbegova i mnogih drugih vi┼íe ili manje poznatih pojedinaca.

Izvršena je podjela vakufa prema svrsi uvakufljavanja pa su tako izdvojeni:

  • vakufi vjerske svrhe: d┼żamije, mesd┼żidi, musalle, tekije,
  • vakufi odgojno ÔÇô obrazovne svrhe: medrese, mektebi, biblioteke,
  • vakufi merhametske svrhe: pomo─ç siromasima, jetimima, u─Źenicima, putnicima, du┼żnicima, zarobljenicima, bolesnicima,
  • vakufi socijalne svrhe: vodovodi, putevi, mostovi, sahat ÔÇô kule, ┼íadrvani, bunari, haremi, ─Źesme,
  • vakufi privredne svrhe: bezistani, hanovi, zanatske radnje, stanovi i ku─çe.

Koncert u opkoljenom Sarajevu 1994.godine !

Ratni koncert za koji je malo tko vjerovao da ─çe se dogoditi u ratnom Sarajevu 1994.godine
Da usred rata u opkoljeno Sarajevo dodje legendarni pjeva─Ź heavy metal  banda Iron Maiden-
Bruce Dickinson. Toliko je bilo nestvarno i nevjerovatno, da ─çe svjetska zvijezda zajedno sa bandom riskirati ┼żivot da bi odr┼żali koncert u gradu koji je bio opkoljen pune ─Źetiri godine.

U velikoj tajnosti, skrivaju─çi se od granata, odr┼żali su koncert. I to kakav koncert. Vi┼íe od tristo sarajlija, uprkos ratu, pjevalo je dva i pol sata. Taj im je koncert ostao duboko u sje─çanju.

Za one koji nisu mo┼żda znali, opsada Sarajeva najdu┼ża je opsada jednog grada u historiji ─Źovje─Źanstva. Trajala je ─Źetiri godine. Poginulo je vi┼íe od 14.000 osoba, a na grad je ispaljeno vi┼íe od 50.000 tona projektila.

Izvor : Express.hr



Ko ih je doveo u Sarajevo ?

Trevor Gibson je ─Źovjek koji je u opkoljeni grad doveo Iron Maiden. Trevor je u to vrijeme radio za UN (ujedinjene nacije). On i par entuzijasta prvo su u opkoljeni grad pozvali Rolling Stonese, ┼íto su oni odbili. Onda su pozvali Motorhead, koji je pristao. No, tri sedmice prije koncerta su otkazali cijelu turneju , pa i Sarajevo. Martin Morris (jedan od organizatora)  uspio je stupiti u kontakt sa Bruce Dickinsonom, te su dogovorili koncert, jer je Morris bio ubjedjen da bi samo Dickinson bio toliko lud da napravi ovako ne┼íto.

Po dolasku u Split, trebao je da ih ─Źeka helikopter, ali je on u putu pogodjen. UN-ov zapovjednik u Splitu je rekao:’Ne mo┼żemo vas sigurno prebaciti u Sarajevo, vratite se ku─çi’.

Bruce je odbio uz obrazlo┼żenje ako smo dosli do Splita, onda idemo i u Sarajevo.

Po dolasku u Sarajevo, morali su da paze na svaki korak. Koncert se dr┼żao u velikoj tajnosti,
gdje god je bilo ve─çe okupljanje padale su granate. Sarajlije su na raznorazne na─Źine dolazile
do karti.

Ogromna neizvjesnost je bila u zraku. Jedno od ─Źesti pitanja koje su Sarajlije postavljale same sebi je bilo: ”da li ─çe biti struje” ?

Po izlasku na binu Bruce je poru─Źio: ”Ovo je koncert za koji niko nije vjerovao da ─çe se desiti”.

Nakon 25.godina od koncerta, Bruce Dickinson je dobio nagradu po─Źasni gradjanin grada Sarajeva.

Zanimljivo o ─îernobilu !

Nekoliko ─Źinjenica o ─îernobilu,najve─çoj ljudskoj nesre─çi svih vremena,pripremite se da saznate 5 ─Źinjenica o ─Źernobilu.

─îinjenice :

1.Evakuacija-─îernobil je mjesto blizu grada Pripjota,Ukrajinskog grada koji je imao negdje oko 45 000 stanovnika prije stra┼íne nesre─çe,i u doba kada se ova eksplozija desila.Na dan same eksplozije ljudi nisu znali ┼ísta se zapravo de┼íava u obliznjoj elektrani,ta─Źnije udaljenoj samo tri kilometra (3km),pa se ─Źak de┼íavalo da se penju na mostove i zgrade kako bi promatrali tu veliku nuklearnu katastrofu.Nevjerovatno da ljudi nisu bili upu─çeni koliko radijacija moze lo┼íe da uti─Źe na na┼í organizam,me─Ĺutim ono ┼íto je uslijedilo poslije toga tek je stra┼íno.Dan poslije toga kada je negdje oko 600 do 800 vatrogasaca bilo na snazi da uni┼íti vatru i eksploziju koja je gorjela nad ─îernobilom,gra─Ĺani su morali da se evakui┼íu.Ali kako da se evakui┼íe 45 000 stanovnika i to sve u roku od 24 h,O─Źigledno da ovo nije bio lagan zadatak tada┼ínjim vlastima,zato ┼íto je mnogo buseva i vozova dovezeno u Pripijat kako bi se evakuacija ┼íto brze izvela te spasila stanovnike od 7 do 77 godina straosti.Ono ┼íto je najvaznije jeste da su svi ljudi uspjesno evakuisani.Osim njih.Rije─Ź je on grupi starijih gra─Ĺana koji nisu vjerovali da je radiacija toliko ┼ítetna te nisu htjeli napu┼ítati svoje ognji┼íte.Ono ┼íto je jos zanimljivije je da danas kada je civilizacija do┼íla do njih u tom mjestu oni nisu mutirali od sve te radijacije.Oni su prezivjeli u ovom ludom mjestu.

2.Mutacija okoline-ono ┼íto mnogi ne znaju da je nivo radijacije bio 400 puta veci od obje nuklearne bombe koje su ba─Źene na Hirosimu i Nagasaki.Evropa je strahovala,gladovala je jer nije htjela da bude izlozena radijaciji.Zivotinje su uginule odma nakon eksplozije,biljke su tako─Ĺer uginule.Neke zivotinje su toliko mutirale da je danas Pripijot pun vukova lisica i drugih zivotinja,majka priroda se pobrinula da danas tu postoje zivotinje zive hrane se i obitavaju.

Izvor : Novi.ba

3.Sarkofag-od betona i drugih betona osmisnjen kako bi zaustavio da ne do─Ĺe do neke nove radiacije da bi se zastitili od nje.Napravljen je i do dana danasnjeg stiti svijet od radijacije.Brzo je efektno napravljen on ─çe se veoma brzo raspast,te se radi na projektu novog.Evropske drzave su skupile 1.56 milijarde dolara za obnovu.

4.Rusi su htjeli da prikriju ─îernobil-kako svijet ne bi saznao za sve.Ovo je vrijeme kada je SSSR bila u hladnom ratu sa SAD.Po─Źele su da padaju drugacije ki┼íe itd sto je dovelo do sumnje obliznjih drzava,te nisu mogli sakriti,a priroda je ─Źudo.