Thatcher i Brezhnev su se naklonuli,Arafat salutirao a Saddam se zadržao najduže pored lijesa !

Na današnji dan 1980.godine u KC-u u Ljubljani umro je predsjednik SFR Jugoslavije Josip Broz Tito, vođa jugoslovenskih partizana u Drugom svjetskom ratu i lider Komunističke partije Jugoslavije. Izveo je zemlju iz sovjetskog bloka i bio vođa Pokreta nesvrstanih zemalja.

Titova sahrana postaje pravi praznik detanta sve živo došlo je da mu se pokloni. Na sahrani je bio prisutan najveći broj državnika koji se ikada našao na jednom mjestu, čak njih 121. To se nikada nije okupilo ni na generalnim skupštinama UN-a.

Sahrana Josipa Broza Tita

Tanjug je Titovu sahranu nazvao “Samitom čovječantsva”, aludirajući na to da su stigle sve delegacije svijeta.

Iako se skupio veliki broj zvaničnika i lidera svojih zemalja njihov međusobni kontakt skoro da nije postojao što je opet kazivalo na to da su tu iskljucivo zbog sahrane i odavanja počasti.

Prema određenom protokolu sve delegacije su polagale cvijeće pored lijesa Josipa Broza.

Brežnjev i Tacer su učinili naklon,Yaser Arafat je salutirao vojnički a Sadam Husein se zadržao najduže.

Od malih nogu u sebi je posjedovao avanturistički duh. Želio je da se pridruži Indijskoj armiji, jer je smatrao da je ona najjača na svijetu. Stupio je u Teritorijalnu Armiju Velike Britanije…

Bear Grylls je engleski avanturista,pisac i televizijski voditelj-prezent. Rodjen je 7.6.1974.godine kao Edward Michael Grylls, ali je poznat po nadimku Ber (medvjed). Rodjen je u Bembridge na ostrvu Isle of Wight gdje i proveo djetinjstvo. Potiče iz porodice gdje su se mnogi bavili politikom, ali Bear se okrenuo na drugu stranu. Diplomirao je španski jezik, a govori još francuski. Takodje posjeduje i drugi ”dan” crni pojas u Shokotanu karateu.

Ber je od malih nogu u sebi posjedovao avanturistički duh. Želio je da se pridruži Indijskoj armiji, jer je smatrao da je ona najjača na svijetu. Stupio je u Teritorijalnu Armiju Velike Britanije gdje je proveo tri godine kao instruktor preživljavanja i bolničar sa Specijalnim vazdušnim jedinicama – 21 SAS (Scandinavian Airlines System) puk. Njegova vojna karijera završila je neslavno nakon nesreće koju je doživio 1996.godine u Keniji prilikom skakanja sa padobranom.

Naime na visini od 4500m dolazi do cijepanja njegovog padobrana pa on sa djelimično otvorenim padobranom pada na ledja. Tom prilikom polomio je tri kičmena pršljena i privremeno je izgubio osjećaj u nogama. Nakon rehabilitacije i oporavka, Bear je sa samo 23 godine osvojio Mont Everest. Taj san mu se ostvario 1998.godine i postao je najmladji Britanac koji je osvojio najviši vrh svijeta.

Izvor : Bear Grylls

Bear Grylls je široj javnosti najpoznatiji po televizijskoj karijeri kao domaćin Tv serija koje se bave temama preživljavanja ljudi i divljini. Bear Grylls je napisao o nekoliko knjiga. Prva knjiga ”Pogled gore” (Facing Up) se popela na listu 10 najprodavanijih izdanja u Engleskoj.
Ona govori o njegovom podvigu – osvajanja Mont Everesta sa samo 23 godine i iskušenjima koja su ga pratila na tom putu. Druga knjiga ”Suočavanje sa zaledjenim okeanom” ušla je u uži izbor za nagradu Viliama Hila – sportska knjiga godine 2004. Ona govori o podvigu koji je Grylls sa timom od pet ljudi kada su prešli sjeverni Atlantik i Arktički ocean u čamcu na naduvavanje bez pomoći sa strane. Takodje uz Tv seriju ”Rodjen da preživi: Ber Grylls” izdao je istoimenu knjigu koja obradjuje teme iz serije: vještine preživljavanja stečene na nekim od najnegostoljubivijih mjesta na Zemlji. Ova knjiga je dostigla Sandej Tajmsovu listu Top 10 najbolje prodavanih knjiga.

Danas Ber Grylls živi sa porodicom na privatnom ostrvu u Velsu.

Cigarete su nekada bile promovisane kao korisne za zdravlje. Navođene su u farmaceutskim enciklopedijama sve do 1906.godine, a nerijetko su ih ljekari preporučavali !

Cigarete su jedan od najprodavanijih proizvoda na zemlji, jer se proda više od 1 000 000 000 000 komada na svijetu svake godine, dok je gotovo njih 25% prokrijumčareno.

-Nikotin se kod redovnih pušača može pronaći u svakom dijelu tijela, pa čak i u majčinom mlijeku.

-Cigarete su najprodavaniji proizvod na planeti

-Širom svijeta 700 miliona djece je svakodnevno izloženo duhanskom dimu

-Prilikom odvikavanja, muškarci se više oslanjanju na snagu volje, dok je ženama najvažnija podrška okoline

-Pasivno pušenje ubija oko 3000 nepušača rakom pluća svake godine

-Nikotinu treba oko 10 sekundi da dodje do mozga nakon što pušač udahne dim cigarete

-Cigarete su nekada bile promovisane kao korisne za zdravlje. Navodjene su u farmaceutskim enciklopedijama sve do 1906.godine, a nerijetko su ih ljekari preporučavali

Zanimljivo o kolijevci najpoznatijeg karnevala na svijetu !

Savezna Republika Brazil je najveća država u Južnoj Americi. Broji više od 190 miliona stanovnika, i po površini je peta zemlja u svijetu.

-Brazil je jedina zemlja u Južnoj Americi u kojoj se govori portugalski jezik


-Brazil ima najveći biodiverzitet od bilo koje zemlje – najviše vrsta biljaka, kao i slatkovodnih riba i sisara.


-Brazil je zemlja fudbala u njoj ima registrovano 20 000 fudbalskih timova, a svaki grad u Brazilu ima minimum jedan stadion
-Brazil ima 25% tropskih šuma


-Brazil se proteže na tri vremenske zone
-Najčešće prezime u Brazilu je Silva
-Brazil je prva zemlja u svijetu koja je zabranila solarijume


-Karneval u Rio de Žaneiru najveći je i najpoznatiji karneval na svijetu

Mračna zvijer- za razliku od ostalih mačaka, obožava vodu. Voli da pliva, pa se i naseljavaju u blizini vodenih površina…

Crna pantera je najčešće leopard ili ponekad jaguar, čije je krzno crne boje umjesto, kao kod običnih životinja.

Najbolje objašnjenje zašto ove mačke imaju crno krzno, jeste da tamna boja potiče od viška melanina u koži, istog pigmenta koji je odgovoran i za tamnjenje ljudske kože na Suncu.

BLACK PANTHER

Posebno su cijenjeni i traženi u zoološkim vrtovima kao velika atrakcija, a nije rijetkost da ih šeikovi traže za kućne ljubimce.

Prirodno stanište crnih pantera je jugozapad Kine, Nepal, Indija i jug malajskog poluostrva. Takodje mogu se pronaći i u pojedinim dijelovima Afrike.

Crna pantera za razliku od ostalih mačaka, obožava vodu. Voli da pliva, pa se i naseljavaju u blizini vodenih površina.

Čokoladna brda i narodna predaja stanovnika Bohola !

Stožasta brda koja se naglo uzdižu iz tla na filipinskom otoku tijekom sušnog razdoblja poprimaju boju čokolade. Na prvi pogled Čokoladnog brda na filipinskom otoku Boholu djeluje umjetno, kao rezultat kakva zapanjujućeg ljudskog pothvata, a ne kao djelo prirode.

Stotine stožasnih i kupolastih brda stoje rasporedjena u skupinama jedno iza drugoga, poput stogova sijena na poljima. Brda prekriva gruba trava, a tijekom sušnog razdoblja od veljače do svibnja bivaju toliko spaljena da poprimaju boju čokolade po kojoj su i dobila ime.

A onda dolaze obilne tropske kiše koje obnavljaju travu i čitavo područje boje sjajnom zelenom bojom. Bohol je jedan od otoka iz skupine Visayas koji se nalaze u samom središtu Filipina. Ovaj otok veličine Majorke zauzima posebno mjesto u povijesti Filipina, buduci da je ovdje 1565.godine sklopljen prvi službeni sporazum izmedju otočana i španjolske kraljevine.

Izvor : Pixelizam

Ovdašnji poglavica Datu Sikatuna sklopio je sporazum o prijateljstvu s Miguelom Lopezom de Lagzpijem, predstavnikom Filipa II. Španjolskog, po kojem je zemlja i dobila ime. Njih su dvojica sporazum zapečatila popivši vino u koje je bila umiješana i njihova krv, koja je iz porezotina na zapešćima kapala u čašu. Otad je ovaj sporazum poznat kao >>Sporazum u krvi<<. Ali za današnje Filipince, Bohol je prije svega područje u kojem se nalaze Čokoladna brda.

Čak 1268 humaka pravilna oblika i strmih stranica stoje zbijeni jedan uz drugi na visoravni u središtu Bohola i uzdižu se do visine od 30 do 100m. Nitko sa sigurnošću ne može reći kako su točno nastala ova izvanredna vapnenačka brda, ali moguće je da su jednostavno posljedica milijuna godina kiša koje su po njima padale.

Čokoladna brda su neobična, jer za razliku od drugih vapnenačkih područja, ovdje nema podzemnih sustava kakvi se obično nalaze u takvim prostorima. Narodna predaja stanovnika Bohola nudi drukčije objašnjenje nastanka Čokoladnih brda.

Narodna priča kaže da su štošci i kupole Čokoladnih brda zapravo suze koje je isplakao div koji je patio zbog neuzvraćene ljubavi.

Ko je zapravo Bill Gates ?

William Henry ”Bill” Gates rodjen je u Seattle 28.oktobra 1955.godine, američki je poslovni magnat, flantrop i jedna od najbogatijih osoba na svijetu.

Medjutim, šta se to krije iza jednog od najbogatijih osoba na svijetu? Iza Billa Gatesa poznatog kao tvorca najpoznatijeg operativnog sistema (microsoft) krije se stravična istina o njegovim takozvanim humanim namjerama.

Pod maskom flantropa Billa Gates sprovodi eugeniku kroz vakcinaciju. Ovaj najveći svjetski flantrop želi pomoći razvoju nano-vakcina koje djeluju u dodiru s ljudskim znojem. Mediji godinama bombarduju narod izjavama:”Bill Gates protiv dječije paralize”, ”Bill Gates daje 10 000 000 $ za vakcinu”, ”Vakcina i za siromašne”, samo su neki naslovi iza kojih se kriju textovi o osnivaču microsofta Billa Gatesa.

Na konferenciji 1000 svjetskih stručnjaka održanoj u Kanadi 2010.godine, bez imalo ustručavanja Bill Gates priznao je kako je cilj smanjenje broja ljudi na planeti. Govoreći o štetnoj emisiji gasova ugljen-dioksida i uticaju na klimatske promjene Gates zagovara broj smanjenja ljudi u svijetu.

Na svijetu živi trenutno oko 6 800 000 000 ljudi, ovaj broj uskoro bi mogao porasti na 9 000 000 000 ali ako napravimo jako dobar posao s novim cjepivima, reformom zdravstvenog sistema i zdravstvenim ustanovama za reproduktivnos taj broj mogao bih da se smanji za 15%.

Izjava osnovača microsofta nije samo šokantna nego i otvoreno otkriva namjere stvarnih gospodara planete, nakon ove izjave možda javnost neće olako odbacivati tvrdnje kako često kažu ludih teoretičara zavjere.

Nakon ovakvih izjava, Gates se začudio kako neke od najbogatijih zemalja nekoriste više cjepiva. U nekoliko bogatih država ospice se ponovo vraćaju, ne budete li cijepili djecu, ljudi će umirati. Cjepiva su spasila više ljudskih života nego bilo koji drugi alat.

No, nakon šokantnih izjava koje je davno rekao milijarder-filantrop u Kanadi, onda i sam sebi može postaviti pitanje: zašto ostali ne dijele isto mišljenje kao i ja ?

Velika seoba naroda !

Velika seoba naroda započela je krajem IV stoljeća a pokrenuli su je narodi tursko-mongolsog porijekla-Huni. Kao početak velike seobe tradicionalno se uzima 375.godina kada je došlo do provale Huna na područje istočne Evrope odakle su Goti potisnuti na zapad, izazvavši lančanu reakciju kojom su se svi drugi barbarski narodi sa druge strane rimskih granica također pokrenuli na zapad.


U užem smislu velika seoba je završila sredinom ili u drugoj polovici V vijeka kada je dovršeno pokretanje većine germanskih naroda na zapad i nestanak posljednjih ostataka Zapadnog Rimskog carstva.

Izvor : Wikipedija

Međutim, dio historičara to smatra tek prvom fazom. Druga faza velike seobe se okvirno dogodila između 500 i 700 godine te se tokom nje Vizantijsko carstvo našlo pod udarom Slavena na Balkanu i Langobarda u Italiji.


Seoba je pokrenuta iz Male Azije, kroz „vrata naroda“, zatim preko Urala pa onda prreko Kaspijskog jezera Huni su stigli u Evropu. Ova seoba je imala velike demografske, političke i kulturne posljedice na evropsku i svjetsku historiju. Za posljedicu je imala rušenje Zapadnog Rimskog carstva 476.godine, na kojem će poslije nastati niz drugih država, među kojima će najjača biti Franačka.

Veoma malo podataka ima o odijevaju bosanskog stanovništva, a ti podaci su sadržani u pisanim izvorima i likovnim predstavama na stećcima, novcu…

Veoma malo podataka ima o odijevaju bosanskog stanovništva, a ti podaci su sadržani u pisanim izvorima i likovnim predstavama na stećcima, novcu, pečatima i drugom. Jedino na osnovu dubrovačke arhivske građe, u prvom redu podataka o zalozima, saznajemo za nazive i cijenu pojedinih dijelova odjeće. Srano stanovništvo donosilo je sa sobom svoje navike i svoj način odijevanja, te je u određenoj mjeri uticalo na odijevanje domaćeg stanovništva.

  • Odjeća: Tako se u izvorima spominju: kratka gornja odjeća, gonela – gornja odjeća postavljena krznom, fustan – jedna vrsta haljetka, šuba – veliki ogrtač, kaput, sklavine – ogrtači i pokrivači, gunjevi – ogrtači i pokrivači. Veliki broj specijalizovanih majstora, krznara i kožuhara, u bosanskim gradskim naseljima ukazuje na upotrebu krzna i kože u odijevanju gradskog stanovništva. Izbor koža i krzna bio je raznovrstan: janjeća, zečija i lisičija. Krzneni ogrtači su bili omiljeni među bosanskom vlastelom. Uz žensku i mušku odječu nosio se obaveni pojas od različitog materijala i načina izrade. O muškom pojasu se nosio nož, a vjerovatno i kesa za novac. Malo podataka ima o tome šta se sve nosilo na glavi. To su uglavnom kape od različitog materijala i boje. Poznati su facoleti koji su zapravo vezane mahrame izrađene na bosanski način. Imale su široku primjenu, a između ostalog žene su njima pokrivale glavu. Obuću su pravili specijalizovani majstori obućari i papučari. Na scenama turnira iz Radimlje kod Stoca ljudi su prikazani u gornjoj odjeći.
Izvor : Bosnae.info
  • Imućniji bosanski građani su prihvatili zapadno-europsku modu svog vremena, koja je u Bosni prodirala preko Dubrovnika u prvoj polovini XV stoljeća. U Srebrenici se ponekad krojači nazivaju šnajderi, a obućari šusteri, a obje riječi su njemačkog porijekla koje su sa sobom donijeli Sasi. U Cernici se javlja prezime Terzić, od turske riječi terzija koja označava krojača.
    Način odijevanja u srednjovjekovnoj Bosni imao je određene specifičnosti. Dubrovački izvori spominju crvene ogrtače izrađene na bosanski način, koji su se početkom XV stoljeća nosili u Bosni. Privredni prosperitet podsticao je proizvodnju nakita i omogućavao njegovu široku upotrebu. Stanovnici bosanskih gradova rado su nosili nakit, te su na taj način pokazivali svoj društveni položaj i imovinsko stanje.

Trgovina bosanskih vladara !

U privrednim odnosima Bosne sa inostranstvo inicijativa je najčešće dolazila od strane dalmatinskih gradova, jer su oni imali veliki interes za uspostavljanjem trgovačkih odnosa.

Povremeno su i bosanski vladari pokazivali inicijativu kao što je slučaj kralja Ostoje koji je promjenom trgovačke politike želio da izvrši pritisak na Dubrovnik tokom rata 1403. godine. Bitno je istaći da su svi bosanski vladari, od bana Kulina do kralja Tomaševića, pokazivali veliko interesovanje za uspostavljanjem i održavanjem trgovačkih veza sa inostranstvom, jer su željeli da što više razviju trgovački promet u svojoj državi.

Izvor : E-sfera


Isti stav je imala i krupna vlastela kada su im okolnosti u državi dozvoljavale da se uključe u privredne tokove. Shodno takvom stavu bosanskih vladara i vlastele uslijedila je praksa izdavanja privilegija stranim trgovcima.

Trgovački ugovori su se morali stalno obnavljati, jer su prestajali važiti nakon smrti vladara za čiju ličnost i volju su vezani. Uporedo sa razvojem vanjske trgovine sve više su se produbljivali trgovački odnosi sa stranim gradovima na koje je Bosna bila upućena. Pored dozvole o slobodnom kretanju stranih trgovaca, privilegije su se stalno proširivale i dopunjavale, sa ciljem da se otklone sve prepreke i osigura bezbjedna trgovina.


U izvorima iz prve polovine XV stoljeća spominje se da je srebro koje se izvozilo iz Bosne moralo biti bolano. Međutim, mišljenje historičara o značenju termina „bolano“ se razlikuje. Jedni su mišljenja da se udaranjem pečata, odnosno bole na srebro, regulisala naplata carine prilikom njegovog izvoza, dok drugi smatraju da je bolanjem uzet određeni procenat na proizvodnju srebra. Bez obzira na različita mišljenja, zna se da je svo srebro koje je namijenjeno za izvoz moralo biti bolano.

Propisi o bolanju srebra zaista su provođeni u praksi, o čemu svjedoči priličan broj žalbi dubrovačkih trgovaca zbog oduzimanja srebra od strane bosanskog kralja. Zbog zloupotrebe u vezi primjene propisa o bolanju srebra, kralj Stjepan Tomašević je u povelji iz 23. novembra 1461. godine uredio da se dubrovačkim trgovcima može uzeti samo nebolano srebro.

Shodno tome, propis o bolanju srebra bio je jedino ograničenje u vezi sa njegovim izvozom, tako da je režim trgovine srebra u srednjovjekovnoj Bosni bio slobodan.