Crvena armija je preuzela inicijativu, kada je započela u augustu 1943. godine divovsku ofanzivu i postigla uspjehe. Oslobođeni su Ukrajna, Krim. Razbijena je Njemačka opsada Lenjigrada, Nijemci su protjerani sve do granice sa Poljskom. Dana 23. juna 1944. godine započeo je posljednji napad koji je pregazio njemačke postrojbe u Finskoj, u augustu 1944. Crvena armija se našla na Visli pred vratima Njemačke. Rumunija je 25. augusta objavila rat svojim bivšim saveznicima, isto to je učinila Bugarska 8. septembra 1944. godine. Mađarska također je prešla na stranu Saveznika te je oslobođena u februaru 1945. godine. Na Balkanu Nijemci su bili prisiljeni da napuste Atenu 3. oktobra, a zatim Beograd, koji je oslobođen nako borbi od 15. do 21. juna 1944. godine. U baltičkim zemljama, Crvena armija je okupirala Estoniju i Litvu, dok je Finska potpisala mirovni sporazim sa SSSR -om 4. septembra 1944. godine. Sovjetske snage su ušle u Poljsku. Nakon što je osvojen Beč 13. aprila 1945. godine, pokrenut je posljendji napad prema Njemačkoj. Crvena armija je krenula ofanzivu na liniji Odra – Nisa cijaljući izravno na Berlin. Berlin je pružao otpor od 19. aprila do 2. maja 1945. godine kada je kapitulirala Njemačka. Prije toga 30. aprila Hitler je izvršio samoubojstvo u svom bunkeru. Za svog nasljednika je imenovao admirala Karla Dontiza. Dana 7. maja Njemčka se konačno na svim bojištima predala.
- Operacija Anvil i uloga francuskog pokreta otpora
Iskrcavanje Saveznika u južnoj Francuskoj, odnosno operacija Dragoon (prvotno znana kao Anvil – eng. nakovanj), danas se općenito smatra jednom od najorganiziranijih i najuspješnijih savezničkih vojnih akcija. Započeta je 15. augusta 1944. godine, kao što je i ranije dogovreno da počne nakon operacije Overload. Njezini vojni rezultati doista su fascinantni: u manje od mjesec dana, savezničke snage oslobodile su 800 kilometara dug pojas od sredozemne obale prema unutrašnjosti Francuske. . Vodila se žestoka borba oko gradova Kanesa i Hienesa, te su Nijemci bili prisiljeni da se povuku sve do granice. Pritom su oslobođeni drugi i treći po veličini francuski gradovi Lyon i Marseille te najveća vojnopomorska baza na Sredozemnom moru – Toulon.
- Operacija kompas.
Operacija “Kompas” bila je prva velika saveznička vojna operacija u okviru Zapadnopustinjske kampanje za vrijeme 2. svjetskog rata. Britanske i druge savezničke snage napale su italijanske snage u zapadnom Egiptu i istočnoj Libiji u operaciji koja je trajala od decembra 1940. do februara 1941. godine. Operacija je doživjela potpuni uspjeh iz savezničke perspektive. General-pukovnik Richard O’Connor je s 30.000 vojnika napredovao iz unutrašnjosti Egipta ka centralnoj Libiji. Italijani su izgubili stotine tenkova i preko hiljadu artiljerijskih oruđa, odnosno aviona.
Nakon što je Italija 10. juna 1940. objavila rat Velikoj Britaniji i Francuskoj, u narednih nekoliko mjeseci bilo je napada i okršaja između italijanskih snaga u Libiji i britanskih i savezničkih snaga u Egiptu.
Dana 12. juna 1940. godine, Britanci su napali libijski grad Tobruk koji se nalazio pod italijanskom okupacijom. Britanske pomorske snage uključujući i krstarice HMS Liverpool i HMS Gloucester bombardovali su Tobruk i razmenjivali vatru sa italijanskim oklopnim kruzerom San Giorgio.
U zadnjoj sedmici juna 1940. godine, piloti Aeronautica della Libija 2° Stormo su tvrdili da su oborili šest Blenheim bombardera RAF-a pri tome izgubivši jedan CR.42.[14] Međutim, Britanci su prijavili gubitak dva Blenheims bombardera u blizini Tobruka.[15] 23. jula 1940. godine, RAF je izgubio još tri Blenheimsa.[15]
- Operacija Overlord.
Još od 1942. godine saveznici su počeli sa pripremama za invazij na Hitlera. Odlučeno je da će se izvesti operacija Overlord a za zapovjednika je imenovan američki general Ajzenhauer. On je za operaciju priremio preko milijun vojnika. Vršene su duge pripreme, a saveznici su uveli i inovacije upotrijebivši novo oružje poput tenka DD. Saveznički plan je bio da Nijemci ne znaju gdje će se izvršiti napad, te su bombardovali cijelu Francusku. Palo je preko 195 000 tona bombe. Dio bombardera gađao je plažu kako bi stvorili zakloni za savezničku vojsku. Noć uoči dan D, sletilo je preko 20 000 padobranaca američkih i britanskih.
Sam desant za koji je angažovano više od 5000 brodova i 10 000 aviona, izvršen je 6. juna 1944.godine na obali Kaladosa. U prvom talasu iskrcalo se pet divizija. Njih su podržale tri vazdušnodesantne divizije.Njemci su iznenađeni budući da su očekivali iskrcavanje kod Pa-de Kalea. Zbog velikih gubitaka Omaha je postala najkrvavija plaža u operaciji Overold. Na plaži Utah Nijemci su pružali slab otpor, te su izgubili položaje. Na plaži Juno djelovala je treća kanadska divizija, koja je imala velike gubitke zbog mina i artiljerije koje je isplljivala Njemačka, ali do kraja večeri uspjeli su se iskrcati. Broj žrtava bio je veliki. Do ponoći 6. juna 1944. saveznici su uspjeli odbiti sve protunapade i uspostaviti kontrolu nad plažom i tako omogućiti iskrcavanje vojske i pobjedu u bici koja će se nastaviti do kraja augusta 1944. godine.
Nastavak bitke:Jedini protunapad Nijemci su pokušali izvesti početkom augusta u smijeru Avranchesa, ali bezuspješno. Dana 15, augusta postrojbe Čarlsa De Gaullea iskrcale su se u Provansi, i počeli su osvajati južnu Francusku. De Gaulleovi vojnici su ušli u Pariz 18. augusta, a dočekali su ih partizani koji su istjerali Nijemce. Brisel je oslobođen 3. septembra, a 4. septembra Antverpen, sredinom septembra gotovo cijela Francuska i Belgija bile su oslobođene od nacista.
- Kapitulacija Njemačke.
Hitler je se našao sam, pred propašću. Naredio je 20. marta 1945. godine da se uništi sve iza sebe što bi moglo poslužiti neprijateljima. Na svim frontovima već je bio poražen. Njemački gradovi su bili bombarodvani, nanijete im je velika šteta. Angloameričke snage su prešle rijeku Rajnu kod Remagena 7. marta 1945. godine i ušle su u središnju Njemačku. Crvena armija je krenula ofanzivu na liniji Odra – Nisa cijaljući izravno na Berlin. Berlin je pružao otpor od 19. aprila do 2. maja 1945. godine kada je kapitulirala Njemačka. Prije toga 30. aprila Hitler je izvršio samoubojstvo u svom bunkeru. Za svog nasljednika je imenovao admirala Karla Dontiza. Dana 7. maja Njemčka se konačno na svim bojištima predala.
- Poraz Japana.
Iako je rat završen u Europi, kapitulacijom Njemačke 2. maja 1945. godine, nastavljen je na Pacifiku i Aziji. Japanci su angažovali i kamikaze (pilote samoubice) sa ciljem da unište neprijateljske brodove. Sile zarčnog i pomorskog sukoba Amerikanaca i Japanaca u potpunosti su se usmjerile prema japanskom otčju. Veliki bombarderi B 29 poletjeli su sa Marijanskog otočja i nanijeli su veliku štetu neprijateljima. Tokio je 9. marta pretrpio velike štete. Prvog aprila izvršen je napada na Okinavu i nakon njenog pada bilo je pitanje vremena kada će Japan kapitulirati. Nakon konferencije u Potsdamu u dogovoru sa Čerčilom, Staljinom, novi predsjednik SAD Hari Truman odlučio je ubrzati slom japanskog otpora. Napadom atomskih bombi. Koje su bačene 6. augusta 1945. godine na Hirošimu, a 9. augusta na Nagasaki. Istog dana u rat je ušao i SSSR protiv Japana, napao ga je u Mandžuriji i Koreji. Dana 15. augusta Hirohito je objavio prihvaćanje kapitulacije. Mirovni sporazum je potpisan 2. septembra 1945. godine u Tokijskom zaljevu na admiralskom brodu flote SAD oklopnjače Misouri. Time je II svjetski rat završen. Poginulo je 50 milijuna ljudi.