Izvor : Smail Čekić “Genocid i istina o genocidu u Bosni i Hercegovini”
General Philippe Morillon je 6. marta 1993 (između 8 i 10 sati) na
čelu svojih trupa i sa predstavnicima UNHCR-a, WHO i MKCK, te sa
svitom novinara, umarširao u Cersku, koja je od maja 1992. bila u potpunoj opsadi, a koju su početkom marta 1993. srpske snage zauzele i
izvršile genocid nad Bošnjacima,68 i na licu mjesta se uvjerio u zločin
genocida. Umjesto da zaustavi osvajačke napade srpskih snaga i zaštiti
civile i civilno stanovništvo Kamenice, Cerske i Konjević-Polja, te osudi
genocid, za čije zaustavljanje nije preduzeo nikakve mjere, on je usmjerio
kretanje civilnog stanovništva u pravcu Srebrenice – u koncentracioni
logor za Bošnjake. Morillon je tada (u Cerskoj) izjavio: “Ja poznajem
zadah izgorenog ljudskog mesa. Bio sam vojnik u Alžiru. Ovdje niko
nije ubijen.
General Morillon se 12. marta 1993. javio iz Srebrenice posredstvom
radioamatera i obavijestio javnost o dramatičnoj situaciji u Srebrenici, gdje
je, pored ostalog, vidio preživjele polumrtve ljude i pozvao pripadnike
UNPROFOR-a da se s konvojima UNHCR-a probiju “do ugroženih
područja Bosne i Hercegovine”.
On je na zgradu Pošte, gdje je uspostavio svoj štab, postavio plavu zastavu Ujedinjenih nacija i, obraćajući
se gladnom i prestravljenom narodu, izjavio: “Vi ste sada pod zaštitom
snaga Ujedinjenih nacija. … Ja vas nikada neću napustiti.”80 Nažalost,
njegova izjava da su stanovnici Srebrenice pod zaštitom Ujedinjenih
nacija i da ih neće napustiti bila je deklarativnog karaktera, što je kasnije
potvrđeno – riječ je o velikoj obmani i ništa više od toga.
General Philippe Morillon je u Potočarima (Srebrenici) 15. marta
1993 (u 15 i 20 sati) u razgovoru sa oficirima Vojske Jugoslavije (Savezne
republike Jugoslavije), odnosno njihovim kolaboracionistima i petokolonašima iz “Vojske Republike Srpske” (general Milovanović i pukovnik
Tolimir), pored ostalog, podržao srpske osvajačke i genocidne aktivnosti.
S tim u vezi, on je tada izjavio: “Znam da hoćete da očistite ovo tero-
rističko gnijezdo /tj. civilno stanovništvo – prim. S. Č./. Ja ću to uraditi
za vas, lišiću vas gubitaka.