IZVOR: Kamene stolice srednjovjekovne Bosne i Hercegovine; Å efik BeÅ”lagiÄĀ
Na teritoriji danaŔnje BiH postoji 39 kamenih stolica.Osim toga dvije se nalaze u gradu Sokolu u Crnoj Gori i jedna u Kovinu u Srbiji a poŔto su Sokol i Kovin bili u sastavu oblasti kojom je
upravljao Sandalj Hranic a poslije njega Herceg Stjepan tj.u sastavu stare Hercegovine to znaÄi da je na teritoriji srednjovjekovne Bosne
ustanovljeno postojanje 42 kamene stolice.
VeÄina stolica klesana je u prirodnim stijenama taÄnije 31 stolica dok je manji broj klesan od dovaljenih kamenih blokova zbog cega se mnoge pomiÄu i pokreÄu taÄnije njih 11.
Razlikujemo tri oblika ovakvih stolica:
Sa naslonom za leÄa njih 32
Sa naslonom za leÄa i ruke njih 5
Bez ikakvih naslonaĀ njih 5
Neki primjerci stolica imaju ispuste za stavljanje nogu odnosno podnožnike.Dimenzije stolica su nejednake ali su sve stolice prilagoÄenje za udobno sjedenje odraslih osoba.
MeÄu stolicama klupama najveÄe se nalaze u gradu Kulini i u gradu Zovog dola.Jedna klupa u Samoboru ima najveÄi naslon za leÄa visok 220 cm.
NajveÄa pokretna stolica je u Donjoj Bukovici a najmanjih dimenzija su pet pokretnih stolica bez naslona iz Donje Bukovice.
Na tri stolice uklesani su natpisi koji imaju svoju nauÄnu i umjetniÄku vrijednost a pisano je na bosanÄici.
Uz oblike i natpise reljefi su važna odlika naÅ”ih stolica.Äetiri primjerka imaju raznovrsne reljefe.To su maÄ stit i sablja kao predstave oružja zatim Å”tit Å”ljem i veo i Äelenka kao
elementi grba i kraljevska kruna sa ljiljanima na glavi ženske figure a pojavljuju se i drugi simboli poput muske figure sa izdignutom rukom zatim zastava itd.
Kamene stolice srednjovjekovne Bosne i Hercegovine su izraz i potreba politiÄki i ekonomski izražene vlastele.