Kako je Staljin napao KPJ !



Na savjetovanju komunisti─ëkih partijaSSSRa,Jugoslavije,─łehoslova─ëke,Madarske,Poljske,Rumunjske, Bugarske, Francuske i Italije, odr┼żanom u rujnu 1947. u ┼ákljaskoj Porebi u zapadnoj Poljskoj,osnovan je Komunisti─ëki informacijski biro(skra─çeno Kominform ili Informbiro). Jugoslavenske komuniste na tom su sastanku predstavljali Edvard Kardelj i Milovan ─Éilas.Za razliku od Kominterne,Informbiro je organiziran zbog razmjene iskustava u radu partija ─ëlanica i za uspostavljanje, ┬╗u slu─ëaju potrebe, koordinacije njihove djelatnosti na osnovu uzajamne suglasnosti┬ź.Za sjedi┼íte organizacije izabran je Beograd, i to na prijedlog sovjetske delegacije. Pokrenuto je i glasilo (organ) Informbiroa Za ─ëvrsti mir, za narodnu demvbaciju.

Tiskalo se u Beogradu, a uredivao ga je Rus Pavel Judin. Osnivanjem Informbiroa Staljin je ┼żelio ostvariti ja─ëi politi─ëki i ekonomski utjecaj SSSR-a na zemlje narodne demokracije, u kojima su bili uspostavljeni komunisti─ëki re┼żimi, i staviti pod ja─ëu kontrolu zapadne komunisti─ëke partije koje su pokazivale znakove osamostaljivanja od sovjetskog utjecaja. Ideolo┼íkim unificiranjem trebalo je okupljene komunisti─ëke stranke br┼że integrirati u sovjetski blok u vrijeme polarizacije u medunarodnim odnosima. Informbiro je imao pripremiti i organiziranu opstrukciju protiv politike SAD-a u Italiji i Francuskoj.

No, uskoro se pokazalo da je Informbiro prakti─ëki poslu┼żio samo obra─ëunu Sovjetskog Saveza s KPJ i FNRJ. S obzirom na ─ëinjenicu da su se ve─ç neko vrijeme izmedu Sovjetskog Saveza i Jugoslavije gomilale razlike i konfrontacije,sovjetski je vrh ra─ëunao da ─çe ja─ëim vezivanjem Jugoslavije za Informbiro tu dr┼żavu ja─ëe vezati i za SSSR.Osnivanje nekoliko jugoslavensko-sovjetskih dru┼ítava jugoslavenski je vrh shva─çao kao pomo─ç SSSR-a industrijalizaciji Jugoslavije, iako su pravi motivi te pomo─çi bili druga─ëiji:

Sovjeti su radili na podredivanju jugoslavenske privrede sovjetskim planovima. U nizu slu─ëajeva sovjetska se strana nije pridr┼żavala dogovorenih obveza, a njeni predstavnici u mje┼íovitim dru┼ítvima stali su se ┬╗iznad zakona FNRJ i sebe smatrali eksteritorijalnia┬ź.Tako je dolazilo do sve ─ëe┼í─çih nesuglasica i sporova, pri ─ëemu je jugoslavenska strana te┼żila slobodnijem unutarnjem razvoju i ve─çoj samostalnosti, ┼íto Sovjeti nisu prihva─çali.Sporovi su u─ëestali po─ëetkom 1948. i tada je uslijedio Staljinov pritisak na Jugoslaviju.

CK KPJ je na sastanku odr┼żanom 1. O┼żujka 1948. ustanovio da su odnosi Jugoslavije sa SSSR-om u posljednje vrijeme u raskoraku. Odbijen je i sovjetski prijedlog da se odmah uspostavi jugoslavensko-bugarska federacija, ─ëime je Staljin nastojao oslabiti Jugoslaviju i ja─ëe je podrediti svojoj kontroli. Tito je isticao da Sovjeti forsiraju stvaranje federacije, dok ona ekonomski nije sazrela i da njenom realizacijom u tom ─ëasu prakti─ëki ┼żele u Jugoslaviju uvu─çi trojanskog konja. O─ëito je shvatio da sovjetski pritisak dovodi u pitanje neovisnost Jugoslavije. Uslijedilo je opozivanje najprije sovjetskih vojnih stru─ënjaka i instruktora a zatim i civilnih stru─ënjaka iz Jugoslavije.

Njihovo povla─ëenje motivirano je uskra─çivanjem potrebnih podataka s jugoslavenske strane. Najzad su Staljin i Molotov 27. o┼żujka 1948.uputili Titu i ostalim ─ëlanovima CK KPJ pismo, u kojem se jugoslavenski komunisti─ëki vrh optu┼żuje za antisovjetsku djelatnost i poku┼íaje ┬╗detroniziranja sovjetskog sustava┬ź. U pismu se navodi uljuljkivanje u teoriju mirnog urastanja kapitalisti─ëkih elemenata socijalizam. Kopije pisma upu─çene su svim ─ëlanicama Informbiroa, pa je tako sukob KPJ sa sovjetskom KP prenesen na podru─ëje medunarodnog radni─ëkog pokreta. 0dgovor CK KPJ na pismo Staljina i Molotova odbacivao je sve optu┼żbe i predlo┼żio CK SKP(b) da se nesporazum rije┼íi u razgovorima predstavnika dviju partija.Staljin i Molotov uputili su CK KPJ novo pismo (4. svibnja 1948.) u kojem se jugoslavenski odgovor kvalificira kao ┬╗zao┼ítravanje konflikta┬ź.

U tom se pismu ve─ç spominje ┬╗antisovjetska pozicija┬ź Tita i ┬╗klevetni─ëka propaganda┬ź rukovodilaca KPJ.Pobjeda revolucije u Jugoslaviji obja┼ínjava se ulaskom sovjetske Crvene armije na jugoslavenski prostor. Pismo je sadr┼żavalo prijedlog da se postoje─çi spor raspravi na sastanku Informbiroa, ┼íto je jugoslavenski komunisti─ëki vrh odbio. Razmjena pisama izmedu vodstava dviju partija zao┼ítrila je sukob i nagovje┼ítavala potpuni raskol koji se i dogodio i koji se prenosio i na medudr┼żavne odnose.Sastanak Informbiroa odr┼żan je sredinom lipnja 1948. u Bukure┼ítu bez sudjelovanja predstavnika KPJ. Tada donesena rezolucija ponavljala je optu┼żbe iz prethodne prepiske, odnosno iz pisama Staljina i Molotova. Predstavnici svih partija okupljenih u Informbirou odobravali su postupak CK SKP(b), a vodstvo KPJ je optu┼żeno za ┬╗neprijateljsku politiku prema Sovjetskom Savezu,diskreditiranje sovjetske armije i izjedna─ëavanje vanjske politike SSSR-a s vanjskom politikom imperijalisti─ëkih sila┬ź. Uz niz drugih zamjerki rezolucija Informbiroa okarakterizirala je jugoslavensku partiju kao ┬╗sekta┼íko-birokratsku┬ź, koja ne ┼żeli priznati svoje ┬╗antipartijske pogre┼íke┬ź.

Napokon, na osnovu svega utvrduje se da se KPJ isklju─ëila iz obitelji bratskih komunisti─ëkih partija i, prema tome, i iz redova Informbiroa.U vrijeme poja─ëanog napada Staljina na KPJ (preko Informbiroa) odr┼żan je u Beogradu njen peti kongres od 21. do 28. srpnja 1948. Da bi se kongresu dao ┼íto ve─çi publicitet, organizirano je izravno preno┼íenje tijeka sjednica preko radija i op┼íirno izvje┼ítavanje u tisku. Bio je to prvi javni kongres Partije nakon zabrane njena rada 1920., a odr┼żavao se 20 godina nakon ─ëetvrtog kongresa, odr┼żanog 1928. u Dresdenu. Kongres je imao svjedo─ëiti o ispravnosti politike KPJ, pa je u svojim zaklju─ëcima dao punu podr┼íku partijskom vrhu u odbijanju rezolucije Informbiroa.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.