U ratnom vihoru a u okviru nastojanja da se s jedne strane sprijeÄi raspad Austro-Ugarske,a s druge strane rijeÅ”i Jugoslavensko pitanje,pojavile su se razne drzavno-pravne kombinacije vezane za Bosnu i Hercegovinu.Austrougarski vojni krugovi su nastojali da je pripoje Austrij,a predsjednik Ugarske vlade Istvan Tisza je nastojao da Bosnu i Hercegovinu pripoji Ugarskoj o Äemu je 2.oktobra 1915. Ugarska vlada usvojila plan o prikljuÄenju Bosne i Hercegovine i od njega nije odustajala do samoga kraja rata.
Istovremeno sa ovim unutar austrougarskim kombinatorikama na sasvim drugoj strani tekao je proces rjeÅ”avanja jugoslavenskog pitanja,Å”to je vodilo stvaranju zajedniÄke drzave ujedinjenjem Kraljevine Srbije i Kraljevine Crne Gore sa juznoslavenskim zemljama Austrougarske monarhije.Oblik i naÄin rjeÅ”avanja ovog pitanja zavisili su od ratnog ishoda.Glavni akteri ujedinjenja bili su Vlada Kraljevine Srbije i Jugoslavenski odbor,formiran u Londonu 1915 na Äelu sa Antom TrumbiÄem politiÄarem iz Dalmacije te srpskim politiÄarima iz Bosne i Hercegovine,Nikolom StojanoviÄem,DuÅ”anom VasiljeviÄem i Milanom SrÅ”kiÄem.
Narodna skupÅ”tina Srbije je na zasijedanju u NiÅ”u 7.decembra 1914. u kojoj se istiÄe da se Srbija ne bori samo za oÄuvanje svoje nezavisnosti veÄ za osloboÄenje āsve neosloboÄene braÄe Srba Hrvata i Slovenacaā,Å”to ustvari odrazava stajaliÅ”te velikosrpske balkanske politike.
U daljem toku razvoja dogaÄaja na ujedinjenju znaÄajna je Krfska deklaracija objavljena 20.jula 1917 na Krfu a nakon pregovora srbijanske vlade i Jugoslavenskog odbora.U njoj je iskazana odluÄnost da se po okonÄanju rata obrazuje drzava Srba Hrvata i Slovenaca kao ājednog torimenog narodaā te naÄelo samoopredjeljenja.Drzava bi bila ustavna parlamentarna monarhija sa dinastijom KaraÄorÄeviÄa na Äelu.Pitanje unutrasnjeg ureÄenja je ostalo nerijeÅ”eno.
Majskom deklaracijom je pokrenuto pitanje ujedinjenja juznoslavenskih zemalja pod austrougarskom vlaÅ”Äu,tako je stvorena drzava Slovenaca Hrvata i Srba 29.oktobra 1918.godine.Na bosanskohercegovaÄkoj politiÄkoj sceni su bile razliÄite reakcije na Majsku i Krfsku deklaraciju.Å tadler je bio za opstanak Austrougarske i njeno trijalistiÄko ureÄenje,Å erif ArnautoviÄ jedan od voÄa UMO (Ujedinjene muslimanske organizacije) je bio za autonomiju BiH u okvirima Austrougarske,Mehmed Spaho je bio za ujedinjenje za jugoslavnesku drzavu itd.
Rezoluciju hrvatskih srpskih i slovenaÄkih politiÄara koja je usvojena u Zagrebu 3.marta 1918.potpisalo je i pet politiÄara iz BiH.Ova rezolucija bila je od velikog znaÄaja za dalji razvoj prilika.Na osnovu nje je u Zagrebu od 17. Do 19. Oktobra1918. Konstituirano narodno vijeÄe Srba Hrvata i Slovenaca.U plenum narodnog vijeÄa uÅ”lo je 18 predstavnika BIH iz reda sva tri naroda a u srediÅ”nji odbor je uÅ”lo Å”est BH predstavnika meÄu kojima nije bilo BoÅ”njaka,zbog Äega su boÅ”njaÄki politiÄari protestvovali pa su naknadno kooptirani Halid-beg Hrasnica i Hamid Svrzo.
Po povratku bosanskih predstavnika iz Zagreba 31.oktobra 1918. Oformljen je u Sarajevu Glavni odbor Narodnog vijeÄa SHS za BiH.General Stjepan SarkotiÄ kao posljednji austrougarski zemaljski poglavar BiH predao je 1.novembra 1918. Upravu zemlje ovom tijelu.VeÄ je 3. Novembra imenovana prva Narodna vlada za BiH.
Vlada je odmah obavijestila sve kotarske urede da je preuzela duznost pozivajuÄi narod na javni mir,red i sigurnost.A uskoro je te vrijednosti naruÅ”ila druga srbijasnka armija komandantna Stepe StepanoviÄa na podruÄju istoÄne Bosne.Ipak,postignut je sporazum da se o daljoj sigurnosti brine baÅ” ta armija,Äije su jedinice uÅ”le u Sarajevo 6. novembra 1918.
Nemirima je bio tahvaÄen i ostali prostor drzave SHS.Zato je Narodno vijeÄe na sastanku u Zagrebu od 24.11.1918 izabralo deputaciju od 28 lica za postizanje sporazuma o ujedinjenju sa Kraljevinom Srbijom (kojoj se u meÄuvremenu prikljuÄila Kraljevina Crna Gora).Ova delegacija je na tim pregovorima ustupila za zahtjevima za federalistiÄkim ureÄenjem nove drzave.Ipak,usljed spleta okolnosti nalazeÄi se pod pritiskom ova delegacija Narodnog vijeÄa je 1. Decembra podnijela adresu regentu Aleksandru KaraÄorÄeviÄu kojom ga poziva da u ime kralja Petra preuzme vlast u cijeloj zemlji.Potom je Regent proglasio ujedinjenje Srbije sa zemljama nezavisne drzave Slovenaca Hrvata i Srba u jedinstveno Kraljevstvo Srba Hrvata i Slovenaca.Time se i Bosna i Hercegovina naÅ”la u njenom drzavnom okviru.