Zivot je prepun podudarnosti ali postoje one koje su toliko jezive da ne povjerujete zapravo da su se mogle i ostvariti,te da se ne mogu podvesti pod svakodnevno,pa ljudi nerijetko razvijaju i neobične teorije o takvima.
Ovo su od nekih najnevjerovatnijih slučanosti koje su se desile u historiji čovječanstva :
Marta 1951.godine rodio se strip junak Denis Napast…dva puta.U samo tri dana razlike ali sa debijem na isti dan,Henk Kečam i Dejvid Lou napravili su svoje prve stripove oba sa istoimenim likom.
Nijedan od njih nije znao za strip ovog drugog ali kad su saznali za ovu slučajnost slozili su se da obojica jednostavno nastave sa radom sa svojim stripovima ne miješajući se jedan drugom u posao.
Još je veća slučajnost da su oba Denisa nosila prugastu majicu.
Gospodin Robert Peterson je 15.10.1952.godine,pokušao da se ukrca na voz od Feniksa do Los Anđelesa.Kondukter mu je rekao da se takav jedan već ukrcao.Poslije brze provjere ispostavilo se da se ustvari jedan već nalazi u vozu,izgledali su nevjerovatno slično.Voz je usput stao da pokupi još jednog putnika koje se vjerovali ili ne zvao Robert Paterson,i on je ličio na prvu dvojicu.
Kada je voz stigao na odredište tri Roberta su otišla svojim putem a ukrcali su se novi putnici a kondukter nije vjerovao da se eto od ovih četiri jedan zove Rober Paterson.
Sedamdesetogodišnji blizanci su poginuli 2002 u različitim saobraćajnim nesrećama u razmaku od četiri sata na jednom putu u Finskoj.
Prvi blizanac umro je jer ga je udario kamion dok je vozio bicikl,600 kilometara od Helsinkija a samo 1.5 kilometara dalje od mjesta gdje je poginuo njegov brat.
Poznati pisac Alan Po napisao je knjigu “avanture artura gordona pima” u kojoj govori o avanturama četvorice brodolomaca koji su proveli dane u čamcu prije nego su odlučili da pojedu mladog brodskog posluzitelja Ričarda Parkera.
Nekoliko godina nakon objavljivanja 1884.godine,potonuo je brod Minjonet,bilo je četvorica ptrzivjelih i nakon dana provedenih u čamcu trojica starijih su ubili i pojeli ovog najmlađeg,brodskog posluzitelja,a zvao se ni manje ni više nego Ričard Parker.