Arhiva kategorije: Historija BiH

(VIDEO) Sarajlija drži lekciju hrvatskoj novinarki: “Vi govorite bosanskim jezikom…” !

“Ja mogu razumjeti zastavu Hrvatske ne zastavu tzv Herceg-Bosne.To je jedan presuđeni zločinački poduhvat i sami znate koliko je ljudi osuđeno u Hagu na tu temu.

Nazivajući bosanske srednjovjekovne gradove hrvatskim kraljevskim gradovima je zaista apsurdno…

PogreÅ”na je indoktrinacija svakog Antu u Bosni nazivati Hrvatom,to ne mora biti slučaj,evo vi ste Ivana kao voditelja a ja ne znam da li se vi izjaÅ”njavate kao Hrvat…

VIDEO :

(VIDEO) Patrijarh Srpski o tome da su “BoÅ”njaci potomci Svetog Save” !

Ovako uče Srbe da su Bosnjaci njihovi potomci,ne dozvolite da nas drugi uce nasoj historiji koja ne smije biti pisana u Beogradu i Zagrebu !

Patrijarh srpski Irinej o BoŔnjacima govori da su potomci Svetog Save u Novom Pazaru :

“Å ta ih je uslovljavalo da promene veru,znaju to oni.Oni su potomci Svetog Save,to treba da znaju,to su nasa braca po krvi i da pokazete hriscansku ljubav prema njima”

VIDEO :

BoÅ”njačka zajednica u Mađarskoj-nose noÅ”nju bosanskih krajeva i čuvaju boÅ”njačku tradiciju !

”Činjenica koja u Bosni i Hercegovini malo poznata je da u Mađarskoj djeluje boÅ”njačka zajednica katolika koji vuku porijeklo iz BiH, a koji se nazivaju BoÅ”njacima.

BoÅ”njačka zajednica broji 8.000 članova. Svi oni čuvaju bosansku tradiciju. Na čelu boÅ”njačke zajednice je sveučiliÅ”ni profesor i sociolog Ivica Đurok iz Mađarske.

Kaže da u nekim naseljima u okolini Pečuha ljudi čak nose noÅ”nju bosanskih krajeva:”Suočiti ćete se s činjenicom da je ta noÅ”nja gotovo istovjetna s noÅ”njm koja je u okolici Olova i nekim tim područjima. Pitanje je moralnog i identičkog aspekta jako važno za te ljude, za tu zajednicu”.

Kultura BoŔnjaka-Sevdalinka i folklorne igre !

Sevdalinke su pjesme preteţno ljubavnog sadrţaja i istanĉanih osjećaja, koje se pjevaju u
veselim i tuţnim prilikama, uz instrument ili bez njega, solo ili horu (Balić, 1994). One su
najjaĉe Å£ivo svjedoĉanstvo dubokog emocionalnog Å£ivota boÅ”njaĉkog naroda. U njima se,
istiĉe Balić (1994) odrţala starodrevna pjevaĉka tehnika sa raznim oblicima popijevke i
tonaliteta.

Dalje, navodi da kultura glasa i sklada njegovana je i zbog vjerskih manifestacija:
pravilnog ĉitanja Kur’ana, pjevanja mevluda i drugih poboÅ£nih pjesama, te za izobrazbu
mujezina.
Jahić (1991) za sevdalinku kaÅ£e da ima vaÅ£nu ulogu u kulturi BoÅ”njaka, te da je to narodna
pjesma u kojoj je iskazano autentiĉno narodno biće.

Nastajala je na podruĉju nekadaÅ”njeg
bosanskog paÅ”aluka, u periodu od 16. do 19. stoljeća. U jeziku ove ljubavne pjesme naprije
prepoznajemo orijentalni ambijent prepleten sa bosansko jeziĉkom strukturom.
”Sevdalinka se formira u jednom Å”irem govornom arealu, ali njeno osnovno svojstvo nije
pripadnost govornim odlikama terena kao dijalekatskoga prostornoga kontinuuma već
osobinama njegovih glavnih kulturnih centara, srediŔta u kojima ta pjesma nastaje i
najintenzivnije Å£ivi” (Jahić, 1991:65). Nadalje, isti autor, za sevdalinku kaÅ£e da ona


predstavlja ”neku vrstu jeziĉkih oaza kad se radi o osobinama koje u govornim sistemima
nastaju ili se ĉuvaju pod uticajem faktora meĊujeziĉkih kontakata i to u sluĉaju bosanskih
centara, pod uticajem orijentalnih jezika, Å”irenja turcizama, ĉuvanja konsonanta h i sl. ”
(Jahić, 1991:65).


Stoga, moţemo kazati da je sevdalinka svojevrsno svjedoĉanstvo postojanja bosanskog
jezika, da je imala, i danas ima vaţnu ulogu u njegovanju i oĉuvanju istog.
Zbog stalne i brze promjene naĉina ţivota i uţurbanog razvoja informacijskih tehnologija
koje prodiru u sve sfere ljudskog ţivota sve je teţe oĉuvati narodnu kulturnu tradiciju.
Kulturno umjetniĉka udruÅ£enja vaÅ£an su faktor u oĉuvanju nematerijalne kulturne baÅ”tine, pa
tako i oĉuvanju folklornih igara. Bogata folklorna tradicija uz pjesmu i igru je oĉuvana i
izvodi se na isti naĉin već decenijama i stoljećima. Uz folklor posebnu paţnju izaziva
tradicionalna noŔnja.

Kod zena su to dimije i Å”amija, a kod muÅ”karaca ĉakÅ”ire i fes. Folklorne
manifestacije izvode se tokom vaţnih proslava i svetkovina. Na ovaj naĉin istiĉe Vrbanić
(2015) pokuÅ”avaju pobuditi interes drugih, bilo turista bilo mlaĊih generacija, za
upoznavanjem folklornih obiĉaja.

“Historija odreĊene nematerijalne kulturne baÅ”tine neke zajednice toj zajednici pruÅ£a osjećaj
identiteta. NaÅ”e vrijednosti, norme, uvjerenja, obiĉaji i rituali su isprepleteni naÅ”im jezicima,
muzikom, odjećom i plesom. Upravo zbog toga Å”to razliĉiti ljudi diljem svijeta govore
razliĉite jezike, zato Å”to pleÅ”u drugaĉije, imaju vlastitu originalnu muziku i odjeću, kulturu,
povezivanje tih elemenata nematerijalne baÅ”tine takoĊer nam daje identitet”

Ovako srpski i hrvatski udžbenici tumače historiju Bosne-od negiranja BoŔnjaka do prisvajanja BIH !

Bez sumnja na srednjovjekovno razdoblje bosanske historije najvise su uticale nacionalističke interpretacije i stereotipi.

Tako npr.Rade Mihaljčić u udzbeniku za 7 razred osnovne Å”kole koji je tiskan u Istočnom Novom Sarajevu u djelu pod naaslovom “Srpske zemlje od7 do 12 stoljeća” navodi da je Srbija u ovom razdoblju zauzela između ostalog i planinska područja gornjeg toka rijeke Bosne i područje Soli,oko danaÅ”nje Tuzle.

Dalje tvrdi da je Bosna odavno poznata samo kao geografski pojam,područje unutar Srbije.

S druge strane autori mostarskog udzbenika za 6 razdred Ivo Makek i Andrija Nikić u svom radu izričito navode da se “hrvatski nacionalni prostor u povijesti protezai sve do Drine”

Dalje navode “Prije nego Å”to povijesni izvori govore o Bosni kao neovisnoj drzavi,Bosna je jos jedno razdoblje bila dio Hrvatske sve do 1089.godine”-navode autori.

Zanimljivo je da nijedan hrvatski autor ne spominje bosanske banovi koji su vladali u razdoblju između vladavine Kulina bana (1180-1204) i bana Stjepana II Kotromanića (1322-1353).

Isti je slučaj i za period Osmanske vladavine.U beogradskom izdanju udzbenika za 7 razred iz 2014.godine stoji sljedeće “U 15.i 16. stoljeću bilo je mnogo prelazaka u muslmansku veru…su bosanski seljaci,uglavnom srpskog podrijetla,koji su se čekovima koristili za bijeg od teÅ”kih feudalnih obaveza”.

“Pa đe su bili Srbi i Hrvati kad je nastala Bosna ? Nije ih bilo ni od korova ovdje” !

Bosna je zemlja koja ima historiju dugu hiljadu godina.Ona ima dulju i istrajniju historiju nego Srbija i Hrvatska.

Srbije tada nije ni bilo.Nije bilo u njoj Vojvodine,zapadne Srbije,Hrvatske također.

Pa ne prave narodi drzave,historija pravi drzave.Kakvi narodi,pa đe su bili Srbi,Hrvati kad je nastala Bosna ? Nije ih bilo ni od korova ovdje.Srbi su bili u RaÅ”koj.

Kazu tri su naroda,konsitutivna,pa to je floskula komunistička,kakva tri naroda.Ne tačno je da su ta tri naroda stvorila Bosnu i Hercegovinu.Ne postoji historijski dokument ne konstatuje postojanje Srba i Hrvata u Bosni i Hercegovini,osim BoŔnjana u klasičkoj Bosni.

IZVOR : INTERVJU MUHAMED FILIPOVIĆ

“Ukinuli su vojni rok da se BoÅ”njački mladići ne obučavaju-nećemo bit kurbani,ovdje su heroji i gazije”

”Tražimo odma bez odlaganja, uvođenje obaveznog vojnog roka u svim jedinicama u Bosni i Hercegovini.

Ovako koncipirane oružane snage troŔe godiŔnje 300 000 000 KM, a ni čemu ne služe. Samo je u Bosni i Hercegovini ukinuto služenje vojnog roka,

da se BoÅ”njački mladići ne obučavaju i da ne znaju sutra rukovati sa oružjem, da bi u slučaju

agresije Srbije i Hrvatske ne bi mogli da se brane i nas pripremili ovdje da budemo kurbani.

Mi nećemo biti kurbani. Ovo su gazije i heroji”, rekao je Sefer Halilović.

Dokazi da su BoŔnjaci jedan od najstarijih naroda Evrope-ruŔenje mita o BoŔnjacima kao Slavenima !

Porijeklo BoÅ”njaka je tema koja dugo već zaokuplja historičare.DosadaÅ”nje porijeklo BoÅ”njaka oslanja se uglavnom na na teze srbijasnkih i hrvatskih historičara o slavenskoj pripadnosti boÅ”njačkog naroda.

Ta tema postavljena je iz političkih i nacionalnih pobuda jer su BoÅ”njaci bili potrebni i velikosrpskoj i velikohrvatskoj idelogiji u smislu da bi pripajanjem BoÅ”njaka u svoj nacionalni korpus svojom novom brojnoŔću konačno preuzeli glavnu riječ na Balkanu.

Međutim ova genetska istrazivanja ruÅ”e mit o BoÅ”njacima kao Slavenima i daju sasvim novi poticaj istrazivanju boÅ”njačkog porijekla i historije.

Nije bilo doseljavanja slavenskih BoÅ”njaka u 6. i 7. stoljeću već BoÅ”njaci kao starosjedilački narod Bosne spada zasigurno među najstarije narode Evrope.

Doseljavanjem slavenskih plemena Srba i Hrvata počinje Slavenizacija BoŔnjaka,prvenstveno u jeziku.To se ogleda u mnogim predslavenskim toponimima Bosne i ličnim imenima BoŔnjaka prije islamizacije.

Haplotip 1I B koji je najrasprostranjeniji u Bosni i Hercegovini među BoÅ”njačkim narodom otvorio je mogućnost da se utvrdi starost haplotipa 11 b koja je procijenjena na +/- 11 000 godina čime je dokazana autohtonost BoÅ”njaka koji već 11 000 nastanjuju Bosnu.