JMO je odlučila da glasa za Ustav kako bi se sačuvala teritorijalna cjelovitost BiH. Od vlade je posebno traženo kao uslov , da bi se glasalo za Ustav, da riješi pitanje naknade muslimanskim zemljovlasnicima za oduzetu zemlju.
JMO je sporazumom sa Radikalno – demokratskom vladom obećala da će glasati za Ustav, a zauzvrat je dobila dva resora u Vladi. Tako je dr.Mehmed Spaho postao ministar industrije i trgovine a dr.Hamdija Karamehmedović ministar narodnog zdravlja.U zemaljskoj vladi za BiH , JMO je dobila 4 načelnička mjesta. Vlada se istovremeno obavezala da će poštivati teritorijalnu cjelovitost BiH, da će bošnjacima osigurati zaštitu od progona.
U Ustav je uveden i član 135. tzv.Turski paragraf , kojim je određeno da BiH ostaje u svojim sadašnjim granicama, te da postojeći okruzi u njoj važe kao oblasti. Time je garantovana teritorijalna cjelovitost BiH. Ustav je izglasan na Vidovdan 28.6.1921., i zbog toga nosi naziv Vidovdanski.
Od 258 poslanika, za Ustav je glasalo 223, a 35 protiv ili su bili suzdržani.Vidovdanskim ustavom predviđeno je da se pokrajinske uprave zadrže, dok se ne donese zakon o podjeli zemlje na oblasti. 21.7.1921. dotadašnji predsjednik zemaljske vlade, preimenovan je kraljevim dekretom za pokrajinskog namjesnika za BiH. Donošenjem zakona o oblasnoj samoupravi, BiH je podijeljena na 6 oblasti:
Tuzlanska, Sarajevska, Travnička, Mostarska, Bihaćka, Banja Luka. Zemaljska vlada BiH je obavljala poslove do 12.7.1921. kada je uspostavljena pokrajinska uprava za BiH. Do 1925. BiH je funkcionisala kao zaseni upravni prostor kroz djelovanje Zemaljske vlade, te pokrajinske uprave za BiH.