Pivski kolač !

Sastojci
-1kg brašna
-6dcl ulja
-3dcl ulja
-1 vrećica praškaza pecivo
-1kg kisele rendane jabuke
-200 gr šećera karmelizirati
-100 gr oraha
-100 gr groždica
Priprema
1. Tijesto umijesiti i neka stoji na toplom dok mi spremamo nadjev
2. Nadjev
3. Šećer karmelizirati, dodati jabuke i dinstati dok voda ne ispari a onda dodati ostale sastojke
4. Kad se nadjev ohladi od tijesta, praviti male kuglice, rastanjiti ih na dlanu
5. Puniti nadjevom, oblikovati smokvice i staviti u rernu peći na 200 stepeni 15 minuta
6. Kada su ispečeni, posuti šećerom u prahu
7 .Uživajte

Unuka Emina o djedu Aliji Izetbegoviću-tihi autoritet u kući…

Emina Berberović unuka rahmetli predsjednika Alije Izetbegovića rado priča o svom djedu, za koga obično kaže da je u kući obični dedo.
”Imam dosta sjećanja na njega, pamtim ga kao osobu koji je bio izuzetno skroman i koji je imao tihi autoritet, ne u smislu straha nego poštovanja”.
Kada je preselio (19.10.2003.godine) Emina je imala 16 godina, u sjećanju joj je ostalo da su ga mnogi ljudi gledali kao predsjednika i da je do njega jako teško doći, ali je za nas bio dedo, koji nas je uvijek rado savjetovao.
Emina je možda na najbolji mogući način objasnila njegovu skromnost. Prilikom večera, iftara uvijek je prva tračala da naspe Dedi limunadu, a on bi uvijek govorio:” Naspi pola čaše, nemoj do vrha, da se hrana i piće ne bacaju”.

''Radije bih ''crkao od gladi'', nego da se zarad zadržavanja posla pojavljujem na mitinzima – kao što je slučaj s mnogim državljanima…"

”Mi smo bili avangarda, jer smo imali bunt. Ko nema razlog za bunt nema razlog da živi”.
”Radije bih ”crkao od gladi”, nego da se zarad zadržavanja posla pojavljivao na mitinzima – kao što je slučaj s mnogim državljanima Srbije koji su primorani na ovakve poteze ukoliko žele i dalje da ostanu zaposleni u određenim ustanovama i firmama.
Molim lijepo, za tango je potrebno dvoje. Ako je građanima svejedno, šta bi se neko oko toga…”

Križarski ratovi: Kako se Bosna odbranila od krstaške Evrope

Da bi ban Matej Ninoslav izbjegao pritisak papinske krune prihvaća kršćanstvo ali ipak se u Bosni sirilo bogumilstvo pa čak i izvan njenih granica.

Postavljeni biskup imao je podrsku bogumila a pored toga nije znao ni same crkvene obrede vršti po kršćanstvu niti je obrede vršio na latinskom jeziku.
Takvo stanje željela.je iskoristiti Ugarska koja je imala pretenzije na Bosnu s tim u vezi nastojala je prouzrokovati krstaški rat da bi se domogla bosanske teritorije.
Kada je darovnicom ugarskog kralja Andrije čitava Bosna data na upravu hercegu Kolomanu i potvrđena od pape 1235.tada je banu Ninoslavu bilo jasne da se duboko zazire u samostalnost bosanske države.
O prvom krstaskom pratu protiv Bosne koji je trajao od 1235 do 1238 godine vrlo malo znamo ali je poznato da je krizarsku vojsku predvodio postavljeni herceg Hrvatske Koloman.

Osnivni cilj sukoba bio je potčinjavanje Bosne Ugarskoj.Ban je napustio kršćantsvo koje je ionako zbig interesa prihvatio te pozvao bosanski narod na otpor protiv Rima i Ugarske.

Rat je prouzrokovao mnogo štete Bosni pa iako su Ugari proglasili pobjedu i iatrjebljenje bogumila Matej Ninoslav se i dalje održao na vlasti čemu svjedoči ugovor o trgovini Bosne i Dubrovnika potpisan u martu 1240.godine.

Kako se Husaga Čišić borio za prava Bošnjaka u postratnoj Jugoslaviji !

Muslimani Bošnjaci su neposredno nakon Drugog svjetskog rata bili ravnopravan jugoslovenski narod.
U govoru odrzanom 9.maja 1945.godine Josip Broz je naveo da su Muslimani dali važan doprinos u antifašističkom ratu.
Jedan od istaknutih Titovih saradnika Moša Pijade istakao je da jedino stvarna ravnopravnost svih naroda Jugoslavije uključujući i Muslimane predstavlja jedinu moguću osnovu za daljni zajednički život.
Međutim to u praksi nije tako bilo jer su Srpska i Hrvatska opozicija težile ka dominaciji u novoj državi.
Rasla je pretenzija prema BiH uz negiranje Muslimana kao nacije.Tito je od svih zahtjeva upućenih pristao na zahtjev o ukidanju Muslimana kao nacije.Time je odustao od priznavanja njihovog identiteta.
Kada je u januaru 1946.izglasan Ustav zbog diskriminacije prema Bošnjacima protiv prijedloga Ustava glasao je jedino političar Husaga Čišić iz Mostara.
Husaga je Ministarstvu za konstituantu poslao dvije predstavke sa zahtjevom da se u novi državni grb unese i šesta baklja koja će simbolizirati Muslimane.
Tim činom Husaga je ukazao na problem nacionalizma srpskog a i podigao glas otpora u postratnoj Jugoslaviji.

Vasa Čubrilović-"Nijedna pokrajina nije toliko privlačila Srbiju kao Bosna,nju je ona želela najpre osloboditi pa prisajediniti…""

Vaso Čubrilović bio je srpski historičar i akademik rodom iz Bosanske Gradiške.Poznat je po učešću u atentatu na austrougarskog prijetelonasljednika Franju Ferdinanda 1914.godine u Sarajevu.

U svojoj knjizi “Bosanski ustanak 1875-1878” na strani 316.navodi :
“(…) Nijedna naša pokrajina nije toliko privlačila Srbiju u XIX veku koliko Bosna.Nju je ona želela najpre osloboditi i sebi prisajediniti.Bilo je to iz sledećih razloga:

Oslobođenjem Srbije Bosna je odvojena njom i Crnom Gorom od ostalih delova turske carevine (…).U Bosni živi čist naš narod velikim delom nacionalno svestan i buntovan(…)

Knez Mihailo i njegova vlada vezivali su rešenje bosanskog pitanja s opštim pokretom balkanskih naroda tih godina a pošto je Bosna ipak bila prvi cilj tadašnje srpske spoljašnje politike na nju se najviše obraćala pažnja.

Ima nekih znakova koji govori o tome da su i bune Prote Avramovića u Posavini i Pecije u Bosanskoj Krajini 1858.izazvane od agenata starog Garašanina(…).

Odgovor Alije Izetbegovića na pitanje da li želi u Bosni nametnuti islamsku državu-ja se zalažem za cjelovitu Bosna a cjelovita Bosna je višenacionalna…

Bošnjačku politiku od početka agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu je opterećivala priča o tkzv. ”Islamskoj republici BiH”, kao konačnom političkom cilju Bošnjaka i probosanske politike.

Iako za to nije bilo utemeljena, jer nitijedan bošnjački političar nikada nije javno istupio sa takvom tvrdnjom, srpska pa i hrvatska medijska propaganda tendeciozno je u prvi plan isticala da se pripadnici ARBIH bore za Islamsku državu, u kojoj nema mjesta za nemuslimane.

Predsjednik RBIH Alija Izetbegović je krajem jula i početkom augusta 1993.godine u vezi sa tim ”problemom” dao izjavu za londonski ”The Times”.

Novinar ga je provokativno pitao: ”Šta biste rekli kritičarima koji tvrde da želite nametnuti islamsku državu?”, na što je predsjednik odgovorio:

”Rekao bih im da imaju ili loše informacije ili loše namjere.
Ja se zalažem za cjelovitu Bosnu, a cjelovita Bosna jer je višenacionalna – po definiciji ne može biti islamska država.

To može biti samo podijeljena Bosna, a za podijeljenu Bosnu zdušno rade upravo neke europske vlade. “Tako dolazi do paradoksa – Europa u Bosni stvara Islamsku državu”.

Jedina je žena koja je pobijedila desetoricu svjetskih prvaka u šahu…

Imala je 12 godina kada je pobijedila u šahovskom takmičenju za dječake uzrasta do 14 godina. Jedina je žena koja je pobjedila svjetskog prvaka u šahu, ali njoj to za rukom nije pošlo za rukom jednom, već je pobijedila desetoricu svjetskih prvaka.
Mađarica Judit Polgar je najuspješnija šahistkinja u historiji i prva je žena koja je ušla među deset na rang listi. Pobijedila je Kasparova, Karpova, Spaskog, Karslena i mnoge druge.
Titulu muškog velemajstora osvojila je sa 15 godina i 4 mjeseca, oborivši rekord Bobi Fišera koji je do tada bio najmlađi velemajstor o čemu je napisala knjigu ,,Kako sam pobjedila Bobi Fišera”.

Zanimljiva anegdota o Firuz begu i lijepoj česmi uz džamiju u Čurčića mahali !

Godine 1493.na mjesto bosanskog sandžakbega dolazi Jahja beg.Za vrijeme njegove uprave koja je trajala oko godinu dana ništa se znacajnije nije desilo ali je ostala jedna interesantna anegdota vezana za njegovu upravu.
Spomenuti sandžakbeg je u gradu Sarajevu  u Ćuričića mahali podigao lijepu džamiju sa kamenom munarom.
Jahja je pred džamijom namjeravao podignuti jednu česmu ali je uslijedilo njegovo smjenjivanje sa položaja bosanskog namjesnika.
Kada je u Bosnu došao njegov namjesnik Firuz beg i nakon sto su se sastali i porazgovarali  Jahja pasa mu je rekao:”Žao mi je sto nisam stigao da uz dzamiju postavim i česmu koja je prijeko potrebna i što nisam nisam završio taj moj hajrat”.
Firuz beg mu je odgovorio:”I ja imam namjeru podići u ovom gradu neke hajrete pa ako Bog da od pitke vode koja ce biti provedena od mojih vakufa koje cu podici jedan rukavac vode dat cu dovesti do tvoje dzamije u ime Boga”

Bosanski ejalet na početku XIX stoljeća-granica !

Po odlukama Bečkog kongresa 1815., zemlje Balk. poluotoka vraćene su u ono stanje u kome su se nalazile krajem XVIII stoljeća, prije Napoleonovih ratova. Sjeverna granica između Austrije i O.C. ustaljena je na Savi i Dunavu. Zapadna je išla Unom do Novog, zatim je kretala na sjeverozapad, zahvatajući Cazinsku krajinu i Veliku Kladušu, a onda je gotovo pravom linijom silazila do blizu Knina, koji je ostao u posjedu Austrije i odatle se spuštala ka Dalmaciji i podudarala se s onom granicom koja je povučena i utvrđena Svištovskim ugovorom o miru i odlukama komisija za razgraničenje, prema kojima su Cetingrad i Drežnik dodijeljeni Austriji 1791. Južna granica se podudarala sa graničnom koja
je 1739. povučena između Republike Venecije i O.C. Zadobivši bivše mletačke posjede, Austrija je postala gospodar cijele Istre, Dalmacije, oblasti nekadašnje Dubrovačke republike i Boke Kotorske. U zaleđu tih primorskih krajeva Austrijskog i Osmanskog carstva granica je išla od Udbine na Knin, zatim na Imotski, a odatle na Metković; neposredno zaleđe nekadašnje dubrovačke oblasti i Boke Kotorske pripadalo je Osmanskom carstvu. Granice Bosanskog ejaleta podudarale su se 1815. najvećim dijelom s onim granicama administrativno-vojne oblasti koje su utvrđene u prethodnom stoljeću. Sjeverne, zapadne i južne granice Ejaleta bile su istovjetne sa državnom međom između Osmanskog carstva i Austrije, a zahvatale su prostor koji je historijskim razvojem stekao naziv BiH.
Izuzetak su činili Klek i Sutorina, dvije enklave sjeverno i južno od dubrovačkog teritorija kojim je Osmansko carstvo dobilo izlaz na more po odlukama Karlovačkog ugovora o miru 1699. Granica Bosanskog ejaleta prema istoku doživjela je izvjesne promjene.
Naime, dobar dio zapadne Srbije do Prvog srpskog ustanka ulazio je u sastav Zvorničkog sandžaka koji je pripadao Bosanskom ejaletu. Ta granica je zahvatala sljedeće kadiluke: Šabac, Krupanj i Bohorinu, zatim Jadar i Ptičar (Loznicu). Poslije svih promjena koje su nastale usljed srpskih ustanaka, ovaj teritorij je 1833. konačno odvojen od Zvorničkog sandžaka i pripojen Kneževini Srbiji. Počevši od velikog meandra Drine, granica je dalje išla na jugoistok i obuhvatala oblasti Starog Vlaha i dio Kosova s kadilucima N. Pazar, Trgovište, K. Mitrovica i Stari Vlah (N. Varoš) sa Sjenicom. Od K. Mitrovice skrećući na zapad, granica B. ejaleta je zahvatala Bijelo Polje, zatim je silazila prema jugu do blizu Podgorice, koja je pripadala Skadarskom sandžaku, a odatle je Sutorinu, između Konavala i zaleđa Herceg-Novog i ostavljala Boku Kotorsku u austrijskom posjedu.