Grad Daorson- Kiklopski zidovi kao svjedoci jednog vremena !

Područje Stoca je poznato po brojnosti i raznolikosti kulturno historijskih spomenika koji datiraju iz vremenskog raspona od oko 14.000 godina.U tom bogatstvu gubi se važnost i značaj a prije svega posebnost grada Daorsona.

 


Riječ je o jedinstvenom spomeniku BiH ali i šire.
Ostatke ovog grada su činile tri cjeline od kojih je središnja bila tvrđava koja je bila opasana kiklopskik zidinama od golemih kamenih blokova sličnim onim iz Mikene u Grčkoj.

Odbrabmeni zid bio je dug 65 metara a širok 4.2 metra a visok između 4.5 i 7.5 metara i imao je vrata i tornjeve na oba kraja.
U Daorsonu se nalaze i reljefi posebno onaj koji prikazuje i zmiju koja je u prahistorijsko doba na Balkanu značila znatno siru kultnu religijsku pojavu tog doba.


Na ovom području pronaden je i novac Daorsa datiran u drugo stoljeće nove ere sa ljudskim likom ili likom vladara na aversu i prokazom lađe iznad koje se nalazi natpis DAORSON na reversu.


Ovdje nije rijec samo o posebnom lokalitetu sa stanovista arheologije nego i sa stanovišta opšte informiranosti i mijimalnog poznavanja baštine svoje domovine.
 

Izvor : Bh Turizam

Kozograd-posljednje utočište bosanske kraljice !

Ljetnikovac kraljice Katarine nalazio se na kosini Zec planine nadomak Fojnice i poznat kao Kozograd.

To je jedna od najslabije istraženih srednjovjekovnih bosanskih utvrda.Iz grada Kozograda bosanska kraljica je po dolasku Osmanlija na područje Bosne pobjegla u Dubrovnik a potom u Rim.

Zanimljivi spisi navode kako je bježući od Osmanlija svoje konje potkovala naopako te ih okrenula ka Zenici a ona zapravo pobjegla u Dubrovnik.

Spisi također pokazuju da je Kozograd bio i sklonište Dubrovčana koji su se u njega sklanjali sa svojim dragocjenostima.

Ovdje se nalazila i kancelarija te dvor u kome je stolovao kralj Tomaš koji je kasnije prešao u Bobovac.

Sam ljetnikovac čiji su tragovi izbrisani zubom historije i nebrigim vlasti rađen je u dugu gotike o čemu svjedoče ostaci ornamentirane plastike i fragment kamene plastične dekoracije gotičkog karaktera.

Gazi Turali-beg; priča o utemeljitelju Tuzle !

Rijec je o najznačajnijem vakifu Sjeveroistočne Bosne.Gazi Turali beg je utemeljio Tuzlu i od ovog grada je u 16.stoljeću napravio centralno administrativno mjesto na ovom području.
Polovinom 16 stoljeća Donja Tuzla doživljava ubrzani razvoj.Okolne mahale su se oslanjale na palanku zapadno niz Jalu,istočno uz Jalu i sjeverno i južno na padinama okolnih brda.
Ovako ubrzanom razvoju značajnu ulogu dao je Turali beg utemeljenjem institucije vakufa od vlastitih nekretnina i sredstava.
Ne postoje tačni biografski podaci o Turali begu mada se navodi da je bio sin Ejna hana i pretpostavlja se da je rođen u Tuzli a prvi put se sa njegovim imenom susrećemo 1526.godine kada je tokom čuvene mohačke bitke bio jedan od najzaslužnijih u redovima osmanske vojske.
Turali beg je sagradio mekteb ibtidaija poput osnovne škole.Mnogo je pažnje posvećivao kvalitetnom obrazovanju i to ne samo muškaraca a taj mekteb je srušen 1945 godine.
Sagradio je 38 dućana a prvi je doveo vodovod u grad Tuzlu a voda je dolazila iz izvora Pašina glava u naselju Solina do njegove džamije koju je narod prozvao još i poljska džamija jer je izgrađena u polju.
Veliki dobrotvor sa časnom titulom Gazije utemeljitelj je grada Tuzle i najveći dobrotvor u višestoljetnoj historiji.
Nije dugo trebalo da razvojni prosperitet Tuzle prepozna i osmanska vlast te carskom odlukom iz 1573.godine zakonodavnu sudsku i izvrsnu vlast premjesti iz Gornje u Donju Tuzlu a odam godina kasnije Donja Tuzla postade sjedište kadiluka.
Do kraja 16 stoljeća u Tuzli se formira odam mahala sa obje strane Jale.

Sjećanje na strahovita stradanja stanovništva Prijedora !

U gradovima BiH ali i regiona danas se obilježava dan bijelih traka kao znak sjećanja na ubijene Prijedorčane tokom agresije na BiH.
Srpska demokratska stranka uz pomoć JNA nasilno je preuzela vlast u Prijedoru vojnim pučem.
31.maja 1992 godine srpske vlasti su putem radio Prijedora naredile da svo nesrpsko stanovništvo okači na svoje kuće bijele caršafe a da na ruke svežu bijele trake.
Na ovaj dan osnovan je logor Omarska kroz koji je prošlo više od 3.300 zatvorenika.
Pokolj u Prijedoru odnosi se na niz ubistava i ratnih zločina te etničko čiščenje od oko 50.000 nearpskih stanovnika.
Po masovnosti to je drugi po redu  masakr u BiH nakon Srebrenice.
Prijedorčani a ni BiH ne mogu zaboraviti 3.176 ubijenih među kojima 102 djece.
 

Čudesni manuka med !

Manuka med se smatra najzdravijim medom na svijetu, a biljka Manuka raste samo na Novom Zelandu. Važno je znati da samo Manuka med koji nosi oznaku UMF garantuje originalnost meda, njegovo potvrdjeno laboratorijsko istraživanje i podrijetlo.
Zbog svoje izolovanosti od ostatka svijeta te zbog svoje specifične biogeografije, Novi Zeland ima nevjerovatno bogatu floru i faunu. Oko 80% svjetske flore postoji samo na Novom Zelandu.
Toj fantastičnoj porodici pripada i Manuka drvo. Manuka je jedinstveno zimzeleno drvo i raste nekultivirano na širim područjima Novog Zelanda.

Plitvička jezera !

Nacionalni park plitvička jezera je geološka i hidrogeološka krška pojava. Kompleks Plitvičkih jezera proglašen je nacionalnim parkom 8.aprila 1949.godine. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park.
Godine 2011, bilo je više od milion turista što je prvi put u historiji ovog nacionalnog parka.
Naziv plitvička potiče iz pisanog dokumenta 1777.godine, ime potiče od riječi ”plitvak” voda je vijekovima taložila vapnenac i nastali su plitki bazeni.
Prosječna godišnja količina oborina iznosi 1500 mm. Najveća količina kiše obično pada u proljeće i jesen.
Nacionalni park sastoji se od 16 jezera, koja se postepeno prelijevaju i silaze jedno u drugo u nizu od 5460m zračne linije.

Evo kako lubenica pomaže u očuvanju zdravlja !

Ne samo da nam sama pomisao na lubenicu izaziva uspomene na vruće ljetne dane nego ovo vodom i vitaminima bogato voće može pomoći očuvati naše krvožilno zdravlje!
Istraživanje sveučilista Kentucky i Purdue pokazalo je kako konzumacija slatke lubenice može zaštiti srce i krvne žile kroz nekoliko bitnih faktora. Lubenica je bogata likopenom, a sadrži i citrulin.
Stotinu grama lubenice sadrži 10% šećera, 90 % vode, 20 miligrama betakarotena, 0,5 miligrama željeza, sedam miligrama kalcija, deset miligrama fosfora i 20 kalorija.

Za vrijeme njene vladavine došlo je do slabljenja centralne vlasti u srednjovjekovnoj Bosni-bosanska kraljica Jelena !

Nakon smrti kralja Dabiše 8. septembra 1395. godine, naslijedila ga je njegova udovica Jelena. Kraljica Jelena (1395-98.), udovica Dabišina, mogla je doći na vlast samo po odluci vlastele, nikakav red naslijeđa nije joj mogao davati pravo na to. Za vrijeme njene vladavine došlo je do slabljenja centralne vlasti u srednjovjekovnoj Bosni. Jelenina vladavina je ostavila dovoljno prostora za samostalno djelovanje ojačale i samosvjesne vlastele. Uporedo sa slabljenjem centralne vlasti došlo je do jačanja moći velikaša koji su nastojali da steknu što veću samostalnost. Najmoćnije velikaške porodice bile su: Hrvatinići, Pavlovići- Radenovići, Hranići – Kosače.
Najbolji dokaz slabljenja središnje vlasti, a jačanja velikaša jeste činjenica da su se na bosanskom prijestolju za trideset godina promijenila četiri vladara, te da je krupna vlastela sama smjenjivala i postavljala kralja. Proces jačanja moći bosanske vlastele i formiranja samostalnih feudalnih oblasti započeo je za vladavine kraljice Jelene, a okončan je u prvoj deceniji XV vijeka. Povelja kraljice Jelene Dubrovčanima iz 1397. godine u kojoj se savjetuje sa najmoćnijom vlastelom vojvodom Hrvojem, knezom Pavlom, vojvodom Sandaljem, tepčijom Batalom, ali i «s inemi mnozimi vlasteli i vlasteličići», zorno ukazuje na promjene u odnosima između vladara i njegovih podanika. S obzirom da kraljica nije imala dovoljno snage da spriječi jačanje i koncentraciju moći kod najmoćnije bosanske vlastele, pa je došlo do uzurpacije određenih vladarskih prava, kao što je bilo ubiranje carina.
Vojvoda Hrvoje Vukčić je nesumnjivo bio prva ličnost u Bosni za vrijeme Jelene. Dubrovčani su se prvo njemu obratili s ciljem od Bosne steknu Nove Zemlje. Dubrovčani su prve pokušaje da pokrenu pitanje Novih Zemalja učinili preko svoga zaštitnika, Ugarske. Dvadeset šestog (26.6.) juna 1396. godine Vijeće umoljenih je donijelo odluku da se zamoli kralj Sigismund (Zigmund) za posredovanje kod vojvode Hrvoja Vukčića, kako bi ovaj podupro njihovu molbu. Sama činjenica da se Dubrovčani prvo obraćaju Hrvoju, dovoljno govori o njegovom velikom uticaju u Bosni. On je predstavljao drugu generaciju svoje porodice, koja se isticala u političkom životu Bosne. Još za vrijeme Tvrtka naslijedio je svog oca Vukca u dostojanstvu vojvode. Već je pod vladavinom Dabiše djelovao samostalno, vezujući se prvo za napuljski dvor, zatim za Sigismunda Luksemburškog, ali je ostao lojalan prema bosanskom kralju. Za Jelenine vladavine bio je najugledniji velmoža.Teritorije kojima je neposredno upravljao bile su vjerovatno još uvijek ograničene na stare porodične župe i gradove u Donjim Krajima.
Knez Pavle Radenović je pripadao vlasteoskom rodu iz istočne Bosne, iz kojeg se tek Pavlov otac Raden Jablanić prvi javlja u bosanskim izvorima. Pripadali su krugu plemstva toliko uglednog da je svoje mlade članove slao na dvor. Za kneza Pavla se izričito kaže da je kao dijete živio na dvoru kralja Tvrtka I. Kao svjedok na poveljama javlja se već od 1380. godine, ali se njegova veća aktivnost osjeća tek u doba kraljice Jelene. Pošto je zajedno s Vlatkom Vukovićem 1391. godine zauzeo Konavle i dobio svoj dio, njegov uticaj se proširio sve do morske obale, pa je došao u bliži dodir s Dubrovčanima. Bio im je veoma važan, prije svega zbog sigurnosti trgovaca u istočnobosanskim trgovima, te zbog dobijanja Konavala. Primili su ga zbog toga 1397. godine za svog građanina i Pavle Radenović je u svojoj zakletvi obećao slobodu i bezbjednost dubrovačkim trgovcima. Ovo je drugi put da bosanski velikaš svojim aktom daje ono što su ranije davali isključivo kraljevi.
Sandalj Hranić Kosaca je naslijedio zemlje i vojvodsko dostojanstvo, koje je, inače ranije nepoznatoj porodici Kosača pribavio vojvoda Vlatko Vuković za vrijeme Tvrtka I. Sandalj je svoga strica vjerovatno naslijedio za vrijeme kralja Dabiše, ali se njegova aktivnost i to veoma velika, primjećuje tek od 1395. godine. Sandalj se aktivno miješao u pregovore sa Dubrovčanima oko isplate svetodmitarskog dohotka, izgleda da je u jednom navratu tražio da se isplaćuje njemu. Daleko važnija je bila njegova, u najvećoj mjeri samostalna politika prema Zeti. Koristeći borbu koja je izbila između Radiča Crnojevića, gospodara Gornje Zete i Đurđa Stracimirovića, on je u aprilu ili maju 1396. godine zauzeo Budvu. Njegova vlast nad Budvom trajala je pune dvije godine i nazivao se „Budue et Zente dominus”. Nepoznato je šta je Sandalju davalo osnova da vlada Zetom. Umjesto kralja, sada je nosilac ekspanzije prema Zeti bio osamostaljeni velmoža, kojem se ukazala prilika da osvajanjem na ovoj strani ojača svoju moć i podigne ugled. Osim toga, uspio je da se nametne i Kotoru vrhovnog gospodara. Sandalj je tada morao biti dosta mlad, te se oslanjao na Hrvoja Vukćića s kojim se rodbinski povezao, oženio je Jelenu (Katarinu), kćerku Vuka Hrvatinića, brata Hrvojevog.
Proces osamostaljivanja nije ograničen samo na najutjecajnije ličnosti, već je Jelenina vladavina pružila priliku i drugoj vlasteli da se osamostali. Oko donje Neretve su važnu ulogu igrali Radivojevići. Stara vlasteoska porodica Nikolići u Popovu polju je daleko više djelovala na svoju ruku. U ovo doba se u izvorima pojavljuju i predstavnici vlasteoskih porodica iz Podrinja Zlatonosovića i Dinjičića. Međutim, sitnija vlastela je pala pod vlast krupnije vlastele. Tako su Nikolići potpali pod vlast Sandalja Hranića, a Radivojevići podlegli Kosačama. Proces pretvaranja krupne bosanske vlastele u oblasne gospodare završen je tako što je bosanska vlastela na sopstvenim posjedima potpuno zamijenila vladara. Vlastela je od vladara dobivala župe, gradove i sela, što je predstavljalo početnu osnovu za uzdizanje većine bosanskih velikaša. Kod uzdizanja vlastele bitnu ulogu su imale lične vrijednosti u vojnim i političkim poslovima, a ne smiju se zanemariti ni bračne obaveze.
Izuzev Sandaljevog miješanja u Zeti, Bosna je u godinama poslije Dabišine smrti bila sasvim pasivna prema susjedima. Krajem 1397. godine na Bosnu je upućena osmanska vojska na čelu sa Bajazitovim sinovima i knezom Stefanom Lazarevićem. U Bosnu je stigla u januaru 1398. godine izazivajući strah čak u dubrovačkom susjedstvu u Primorju. Međutim, zbog jake zime s dubokim snijegom ova ekspedicija je propala. Uskoro poslije osmanskog povlačenja došlo do značajnih promjena u Bosni. U drugoj polovini marta 1398., Dubrovčani su prihvatili izbjeglice iz Bosne, premjestili su ih radi bezbjednosti iz Stona u sam grad „zbog toga što je Bosna bila u neslozi i razdoru”. Nije moguće dokučiti ko se zavadio u Bosni, ali se tu odlučivalo o sudbini kraljice Jelene i Radiča Sankovića. Radič je prije 19.maja pušten na slobodu
Jelena je na vlast došla voljom plemstva, a takođe, njena je vladavina prekinuta voljom plemstva. Jelena je 3. aprila 1398. godine primila od Dubrovčana stonski dohodak, što je siguran znak da tada još nije bila naročito ugrožena. Na kraju su uz nju ostali samo Radivojevići. Već 20. maja iste godine nalazili su se u Dubrovniku poslanici kralja Ostoje. Kratak vremenski razmak između poslednje vijesti o Jeleni kao kraljici i pojave Ostoje kao kralja, pokazuje da je na istom stanku obavljeno i njeno smjenjivanje i izbor novog vladara. Ostoji je davalo pravo na prijesto samo to što je bio član dinastije Kotromanića.

KK Sloboda Dita; najstariji košarkaški kolektiv u BiH !

KK Sloboda Dita je bio ujedno najstariji košarkaški kolektiv u Bosni i Hercegovini. Klub je osnovan 1946.godine pod imenom KK Sloboda. Za vrijeme SFRJ klub je nastupao u YUBA ligi.
Nakon proglašenja nezavisnosti BiH u ranim godinama Dita je bila najuspješniji košarkaški klub osvojivši pet puta ligu, šest puta kup i sedam puta super kup. Sloboda je nastupala u premijernoj sezoni Jadranske lige završivši na petom mjestu kao najuspješniji bosanskohercegovački košarkaški klub.
Krajem prve decenije 21.vijeka Sloboda Dita je doživjela težak finansijski udarac, što je rezultiralo zamrzavanjem kluba 28.9.2011.godine.
Za Sloboda Ditu su nastupali velikani poput: Mirza Delibašić, Mirza Teletović, Damir Mulaomerović, Terrel Ray Castle.

Evo zašto je celer dobar za zdravlje !

Celer je iznimno ljekovita biljka izvrsnog okusa i mirisa koju su za kuhanje najfinijih i najzdravijih supa koristile sve generacije. Naučna istraživanja su pokazala da celer obiluje natrijem i vitaminom A.
U historiji Rimljani i Grci su koristili celer. Grci su celerom kitili boga mora Posejdona. Drevni Egipćani koristili su celer kao lijek, celer se u 17.stoljeću počeo koristiti i u prehrani, ali samo kao začin.
Preporučljivo je kupovati celer sa što dužom stabljikom (koja je njegov najzdraviji dio).
Celer je na velikom glasu kao čistač organizma. Ima snažno diuretsko djelovanje, a pomaže pri iskašljavanju gustog gnoja koji je posljedica neke od bakterijskih infekcija respiratornog takta. Odličan je izbor i za osobe koje imaju probavne probleme i probleme s nadutošću.