Grad Daorson- Kiklopski zidovi kao svjedoci jednog vremena !

Područje Stoca je poznato po brojnosti i raznolikosti kulturno historijskih spomenika koji datiraju iz vremenskog raspona od oko 14.000 godina.U tom bogatstvu gubi se važnost i značaj a prije svega posebnost grada Daorsona.

Ā 


Riječ je o jedinstvenom spomeniku BiH ali i Ŕire.
Ostatke ovog grada su činile tri cjeline od kojih je srediÅ”nja bila tvrđava koja je bila opasana kiklopskik zidinama od golemih kamenih blokova sličnim onim iz Mikene u Grčkoj.

Odbrabmeni zid bio je dug 65 metara a Å”irok 4.2 metra a visok između 4.5 i 7.5 metara i imao je vrata i tornjeve na oba kraja.
U Daorsonu se nalaze i reljefi posebno onaj koji prikazuje i zmiju koja je u prahistorijsko doba na Balkanu značila znatno siru kultnu religijsku pojavu tog doba.


Na ovom području pronaden je i novac Daorsa datiran u drugo stoljeće nove ere sa ljudskim likom ili likom vladara na aversu i prokazom lađe iznad koje se nalazi natpis DAORSON na reversu.


Ovdje nije rijec samo o posebnom lokalitetu sa stanovista arheologije nego i sa stanoviŔta opŔte informiranosti i mijimalnog poznavanja baŔtine svoje domovine.
Ā 

Izvor : Bh Turizam

Kozograd-posljednje utočiŔte bosanske kraljice !

Ljetnikovac kraljice Katarine nalazio se na kosini Zec planine nadomak Fojnice i poznat kao Kozograd.

To je jedna od najslabije istraženih srednjovjekovnih bosanskih utvrda.Iz grada Kozograda bosanska kraljica je po dolasku Osmanlija na područje Bosne pobjegla u Dubrovnik a potom u Rim.

Zanimljivi spisi navode kako je bježući od Osmanlija svoje konje potkovala naopako te ih okrenula ka Zenici a ona zapravo pobjegla u Dubrovnik.

Spisi također pokazuju da je Kozograd bio i skloniÅ”te Dubrovčana koji su se u njega sklanjali sa svojim dragocjenostima.

Ovdje se nalazila i kancelarija te dvor u kome je stolovao kralj TomaŔ koji je kasnije preŔao u Bobovac.

Sam ljetnikovac čiji su tragovi izbrisani zubom historije i nebrigim vlasti rađen je u dugu gotike o čemu svjedoče ostaci ornamentirane plastike i fragment kamene plastične dekoracije gotičkog karaktera.

Gazi Turali-beg; priča o utemeljitelju Tuzle !

Rijec je o najznačajnijem vakifu Sjeveroistočne Bosne.Gazi Turali beg je utemeljio Tuzlu i od ovog grada je u 16.stoljeću napravio centralno administrativno mjesto na ovom području.
Polovinom 16 stoljeća Donja Tuzla doživljava ubrzani razvoj.Okolne mahale su se oslanjale na palanku zapadno niz Jalu,istočno uz Jalu i sjeverno i južno na padinama okolnih brda.

Ovako ubrzanom razvoju značajnu ulogu dao je Turali beg utemeljenjem institucije vakufa od vlastitih nekretnina i sredstava.
Ne postoje tačni biografski podaci o Turali begu mada se navodi da je bio sin Ejna hana i pretpostavlja se da je rođen u Tuzli a prvi put se sa njegovim imenom susrećemo 1526.godine kada je tokom čuvene mohačke bitke bio jedan od najzaslužnijih u redovima osmanske vojske.

Turali beg je sagradio mekteb ibtidaija poput osnovne Å”kole.Mnogo je pažnje posvećivao kvalitetnom obrazovanju i to ne samo muÅ”karaca a taj mekteb je sruÅ”en 1945 godine.

Sagradio je 38 dućana a prvi je doveo vodovod u grad Tuzlu a voda je dolazila iz izvora PaÅ”ina glava u naselju Solina do njegove džamije koju je narod prozvao joÅ” i poljska džamija jer je izgrađena u polju.

Veliki dobrotvor sa časnom titulom Gazije utemeljitelj je grada Tuzle i najveći dobrotvor u viÅ”estoljetnoj historiji.

Nije dugo trebalo da razvojni prosperitet Tuzle prepozna i osmanska vlast te carskom odlukom iz 1573.godine zakonodavnu sudsku i izvrsnu vlast premjesti iz Gornje u Donju Tuzlu a odam godina kasnije Donja Tuzla postade sjediŔte kadiluka.
Do kraja 16 stoljeća u Tuzli se formira odam mahala sa obje strane Jale.

Sjećanje na strahovita stradanja stanovniÅ”tva Prijedora !

U gradovima BiH ali i regiona danas se obilježava dan bijelih traka kao znak sjećanja na ubijene Prijedorčane tokom agresije na BiH.
Srpska demokratska stranka uz pomoć JNA nasilno je preuzela vlast u Prijedoru vojnim pučem.
31.maja 1992 godine srpske vlasti su putem radio Prijedora naredile da svo nesrpsko stanovniÅ”tvo okači na svoje kuće bijele carÅ”afe a da na ruke svežu bijele trake.
Na ovaj dan osnovan je logor Omarska kroz koji je proŔlo viŔe od 3.300 zatvorenika.
Pokolj u Prijedoru odnosi se na niz ubistava i ratnih zločina te etničko čiŔčenje od oko 50.000 nearpskih stanovnika.
Po masovnosti to je drugi po reduĀ  masakr u BiH nakon Srebrenice.
Prijedorčani a ni BiH ne mogu zaboraviti 3.176 ubijenih među kojima 102 djece.
 

Čudesni manuka med !

Manuka med se smatra najzdravijim medom na svijetu, a biljka Manuka raste samo na Novom Zelandu. Važno je znati da samo Manuka med koji nosi oznaku UMF garantuje originalnost meda, njegovo potvrdjeno laboratorijsko istraživanje i podrijetlo.
Zbog svoje izolovanosti od ostatka svijeta te zbog svoje specifične biogeografije, Novi Zeland ima nevjerovatno bogatu floru i faunu. Oko 80% svjetske flore postoji samo na Novom Zelandu.
Toj fantastičnoj porodici pripada i Manuka drvo. Manuka je jedinstveno zimzeleno drvo i raste nekultivirano na Ŕirim područjima Novog Zelanda.

Plitvička jezera !

Nacionalni park plitvička jezera je geoloÅ”ka i hidrogeoloÅ”ka krÅ”ka pojava. Kompleks Plitvičkih jezera proglaÅ”en je nacionalnim parkom 8.aprila 1949.godine. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park.
Godine 2011, bilo je viŔe od milion turista Ŕto je prvi put u historiji ovog nacionalnog parka.
Naziv plitvička potiče iz pisanog dokumenta 1777.godine, ime potiče od riječi ”plitvak” voda je vijekovima taložila vapnenac i nastali su plitki bazeni.
Prosječna godiÅ”nja količina oborina iznosi 1500 mm. Najveća količina kiÅ”e obično pada u proljeće i jesen.
Nacionalni park sastoji se od 16 jezera, koja se postepeno prelijevaju i silaze jedno u drugo u nizu od 5460m zračne linije.

Evo kako lubenica pomaže u očuvanju zdravlja !

Ne samo da nam sama pomisao na lubenicu izaziva uspomene na vruće ljetne dane nego ovo vodom i vitaminima bogato voće može pomoći očuvati naÅ”e krvožilno zdravlje!
Istraživanje sveučilista Kentucky i Purdue pokazalo je kako konzumacija slatke lubenice može zaŔtiti srce i krvne žile kroz nekoliko bitnih faktora. Lubenica je bogata likopenom, a sadrži i citrulin.
Stotinu grama lubenice sadrži 10% Å”ećera, 90 % vode, 20 miligrama betakarotena, 0,5 miligrama željeza, sedam miligrama kalcija, deset miligrama fosfora i 20 kalorija.

Za vrijeme njene vladavine doŔlo je do slabljenja centralne vlasti u srednjovjekovnoj Bosni-bosanska kraljica Jelena !

Nakon smrti kralja DabiÅ”e 8. septembra 1395. godine, naslijedila ga je njegova udovica Jelena. Kraljica Jelena (1395-98.), udovica DabiÅ”ina, mogla je doći na vlast samo po odluci vlastele, nikakav red naslijeđa nije joj mogao davati pravo na to. Za vrijeme njene vladavine doÅ”lo je do slabljenja centralne vlasti u srednjovjekovnoj Bosni. Jelenina vladavina je ostavila dovoljno prostora za samostalno djelovanje ojačale i samosvjesne vlastele. Uporedo sa slabljenjem centralne vlasti doÅ”lo je do jačanja moći velikaÅ”a koji su nastojali da steknu Å”to veću samostalnost. Najmoćnije velikaÅ”ke porodice bile su: Hrvatinići, Pavlovići- Radenovići, Hranići – Kosače.
Najbolji dokaz slabljenja srediÅ”nje vlasti, a jačanja velikaÅ”a jeste činjenica da su se na bosanskom prijestolju za trideset godina promijenila četiri vladara, te da je krupna vlastela sama smjenjivala i postavljala kralja. Proces jačanja moći bosanske vlastele i formiranja samostalnih feudalnih oblasti započeo je za vladavine kraljice Jelene, a okončan je u prvoj deceniji XV vijeka. Povelja kraljice Jelene Dubrovčanima iz 1397. godine u kojoj se savjetuje sa najmoćnijom vlastelom vojvodom Hrvojem, knezom Pavlom, vojvodom Sandaljem, tepčijom Batalom, ali i Ā«s inemi mnozimi vlasteli i vlasteličićiĀ», zorno ukazuje na promjene u odnosima između vladara i njegovih podanika. S obzirom da kraljica nije imala dovoljno snage da spriječi jačanje i koncentraciju moći kod najmoćnije bosanske vlastele, pa je doÅ”lo do uzurpacije određenih vladarskih prava, kao Å”to je bilo ubiranje carina.
Vojvoda Hrvoje Vukčić je nesumnjivo bio prva ličnost u Bosni za vrijeme Jelene. Dubrovčani su se prvo njemu obratili s ciljem od Bosne steknu Nove Zemlje. Dubrovčani su prve pokuÅ”aje da pokrenu pitanje Novih Zemalja učinili preko svoga zaÅ”titnika, Ugarske. Dvadeset Å”estog (26.6.) juna 1396. godine Vijeće umoljenih je donijelo odluku da se zamoli kralj Sigismund (Zigmund) za posredovanje kod vojvode Hrvoja Vukčića, kako bi ovaj podupro njihovu molbu. Sama činjenica da se Dubrovčani prvo obraćaju Hrvoju, dovoljno govori o njegovom velikom uticaju u Bosni. On je predstavljao drugu generaciju svoje porodice, koja se isticala u političkom životu Bosne. JoÅ” za vrijeme Tvrtka naslijedio je svog oca Vukca u dostojanstvu vojvode. Već je pod vladavinom DabiÅ”e djelovao samostalno, vezujući se prvo za napuljski dvor, zatim za Sigismunda LuksemburÅ”kog, ali je ostao lojalan prema bosanskom kralju. Za Jelenine vladavine bio je najugledniji velmoža.Teritorije kojima je neposredno upravljao bile su vjerovatno joÅ” uvijek ograničene na stare porodične župe i gradove u Donjim Krajima.
Knez Pavle Radenović je pripadao vlasteoskom rodu iz istočne Bosne, iz kojeg se tek Pavlov otac Raden Jablanić prvi javlja u bosanskim izvorima. Pripadali su krugu plemstva toliko uglednog da je svoje mlade članove slao na dvor. Za kneza Pavla se izričito kaže da je kao dijete živio na dvoru kralja Tvrtka I. Kao svjedok na poveljama javlja se već od 1380. godine, ali se njegova veća aktivnost osjeća tek u doba kraljice Jelene. PoÅ”to je zajedno s Vlatkom Vukovićem 1391. godine zauzeo Konavle i dobio svoj dio, njegov uticaj se proÅ”irio sve do morske obale, pa je doÅ”ao u bliži dodir s Dubrovčanima. Bio im je veoma važan, prije svega zbog sigurnosti trgovaca u istočnobosanskim trgovima, te zbog dobijanja Konavala. Primili su ga zbog toga 1397. godine za svog građanina i Pavle Radenović je u svojoj zakletvi obećao slobodu i bezbjednost dubrovačkim trgovcima. Ovo je drugi put da bosanski velikaÅ” svojim aktom daje ono Å”to su ranije davali isključivo kraljevi.
Sandalj Hranić Kosaca je naslijedio zemlje i vojvodsko dostojanstvo, koje je, inače ranije nepoznatoj porodici Kosača pribavio vojvoda Vlatko Vuković za vrijeme Tvrtka I. Sandalj je svoga strica vjerovatno naslijedio za vrijeme kralja DabiÅ”e, ali se njegova aktivnost i to veoma velika, primjećuje tek od 1395. godine. Sandalj se aktivno mijeÅ”ao u pregovore sa Dubrovčanima oko isplate svetodmitarskog dohotka, izgleda da je u jednom navratu tražio da se isplaćuje njemu. Daleko važnija je bila njegova, u najvećoj mjeri samostalna politika prema Zeti. Koristeći borbu koja je izbila između Radiča Crnojevića, gospodara Gornje Zete i Đurđa Stracimirovića, on je u aprilu ili maju 1396. godine zauzeo Budvu. Njegova vlast nad Budvom trajala je pune dvije godine i nazivao se ā€žBudue et Zente dominus”. Nepoznato je Å”ta je Sandalju davalo osnova da vlada Zetom. Umjesto kralja, sada je nosilac ekspanzije prema Zeti bio osamostaljeni velmoža, kojem se ukazala prilika da osvajanjem na ovoj strani ojača svoju moć i podigne ugled. Osim toga, uspio je da se nametne i Kotoru vrhovnog gospodara. Sandalj je tada morao biti dosta mlad, te se oslanjao na Hrvoja Vukćića s kojim se rodbinski povezao, oženio je Jelenu (Katarinu), kćerku Vuka Hrvatinića, brata Hrvojevog.
Proces osamostaljivanja nije ograničen samo na najutjecajnije ličnosti, već je Jelenina vladavina pružila priliku i drugoj vlasteli da se osamostali. Oko donje Neretve su važnu ulogu igrali Radivojevići. Stara vlasteoska porodica Nikolići u Popovu polju je daleko viÅ”e djelovala na svoju ruku. U ovo doba se u izvorima pojavljuju i predstavnici vlasteoskih porodica iz Podrinja Zlatonosovića i Dinjičića. Međutim, sitnija vlastela je pala pod vlast krupnije vlastele. Tako su Nikolići potpali pod vlast Sandalja Hranića, a Radivojevići podlegli Kosačama. Proces pretvaranja krupne bosanske vlastele u oblasne gospodare zavrÅ”en je tako Å”to je bosanska vlastela na sopstvenim posjedima potpuno zamijenila vladara. Vlastela je od vladara dobivala župe, gradove i sela, Å”to je predstavljalo početnu osnovu za uzdizanje većine bosanskih velikaÅ”a. Kod uzdizanja vlastele bitnu ulogu su imale lične vrijednosti u vojnim i političkim poslovima, a ne smiju se zanemariti ni bračne obaveze.
Izuzev Sandaljevog mijeÅ”anja u Zeti, Bosna je u godinama poslije DabiÅ”ine smrti bila sasvim pasivna prema susjedima. Krajem 1397. godine na Bosnu je upućena osmanska vojska na čelu sa Bajazitovim sinovima i knezom Stefanom Lazarevićem. U Bosnu je stigla u januaru 1398. godine izazivajući strah čak u dubrovačkom susjedstvu u Primorju. Međutim, zbog jake zime s dubokim snijegom ova ekspedicija je propala. Uskoro poslije osmanskog povlačenja doÅ”lo do značajnih promjena u Bosni. U drugoj polovini marta 1398., Dubrovčani su prihvatili izbjeglice iz Bosne, premjestili su ih radi bezbjednosti iz Stona u sam grad ā€žzbog toga Å”to je Bosna bila u neslozi i razdoru”. Nije moguće dokučiti ko se zavadio u Bosni, ali se tu odlučivalo o sudbini kraljice Jelene i Radiča Sankovića. Radič je prije 19.maja puÅ”ten na slobodu
Jelena je na vlast doÅ”la voljom plemstva, a takođe, njena je vladavina prekinuta voljom plemstva. Jelena je 3. aprila 1398. godine primila od Dubrovčana stonski dohodak, Å”to je siguran znak da tada joÅ” nije bila naročito ugrožena. Na kraju su uz nju ostali samo Radivojevići. Već 20. maja iste godine nalazili su se u Dubrovniku poslanici kralja Ostoje. Kratak vremenski razmak između poslednje vijesti o Jeleni kao kraljici i pojave Ostoje kao kralja, pokazuje da je na istom stanku obavljeno i njeno smjenjivanje i izbor novog vladara. Ostoji je davalo pravo na prijesto samo to Å”to je bio član dinastije Kotromanića.

KK Sloboda Dita; najstariji koŔarkaŔki kolektiv u BiH !

KK Sloboda Dita je bio ujedno najstariji koŔarkaŔki kolektiv u Bosni i Hercegovini. Klub je osnovan 1946.godine pod imenom KK Sloboda. Za vrijeme SFRJ klub je nastupao u YUBA ligi.
Nakon proglaŔenja nezavisnosti BiH u ranim godinama Dita je bila najuspjeŔniji koŔarkaŔki klub osvojivŔi pet puta ligu, Ŕest puta kup i sedam puta super kup. Sloboda je nastupala u premijernoj sezoni Jadranske lige zavrŔivŔi na petom mjestu kao najuspjeŔniji bosanskohercegovački koŔarkaŔki klub.
Krajem prve decenije 21.vijeka Sloboda Dita je doživjela težak finansijski udarac, Ŕto je rezultiralo zamrzavanjem kluba 28.9.2011.godine.
Za Sloboda Ditu su nastupali velikani poput: Mirza DelibaÅ”ić, Mirza Teletović, Damir Mulaomerović, Terrel Ray Castle.

Evo zaŔto je celer dobar za zdravlje !

Celer je iznimno ljekovita biljka izvrsnog okusa i mirisa koju su za kuhanje najfinijih i najzdravijih supa koristile sve generacije. Naučna istraživanja su pokazala da celer obiluje natrijem i vitaminom A.
U historiji Rimljani i Grci su koristili celer. Grci su celerom kitili boga mora Posejdona. Drevni Egipćani koristili su celer kao lijek, celer se u 17.stoljeću počeo koristiti i u prehrani, ali samo kao začin.
Preporučljivo je kupovati celer sa Ŕto dužom stabljikom (koja je njegov najzdraviji dio).
Celer je na velikom glasu kao čistač organizma. Ima snažno diuretsko djelovanje, a pomaže pri iskaÅ”ljavanju gustog gnoja koji je posljedica neke od bakterijskih infekcija respiratornog takta. Odličan je izbor i za osobe koje imaju probavne probleme i probleme s nadutoŔću.