Skrivene poruke u animacijama Walt-a Disney-a !

Svi smo mi kao djeca uzivali u crtanim filmovima Diznija i odrasli smo uz svaki njihov crtani ali tada nismo mogli ni naslutiti kakve zapravo tajne kriju poruke Valta Diznija.

Skrivene su tu dvosmislene scene jezive i ─Źudne pri─Źe sve ono ┼íto mali umovi ne mogu doku─Źiti.

Tek kada smo odrasli po─Źeli smo da uvi─Ĺamo neke stvari vezano za njih.

Kada je zapo─Źeo Drugi svjestki rat Dizni je odlu─Źio da i on krene u isti.U najpoznatijem Diznijevom crtanom filmu pod imenom Firerovo lice,patak Donald ima no─çnu moru u kojoj sanja kako noci Njema─Źko obiljezje i radi u fabrici u kojoj se prave bombe i rakete.Ova epizoda je imala za cilj da Hitlera pokaze da nije ─Źovjek ukratko da ga dehumanizuju,┼íto su u potpunosti i uspjeli.

Dizni ima dvosmislene i skrivene poruke u raznim crtanim filmovima koja su većinom sexualnog karaktera.Postoje mnoge špekulacije oko ove teme koja je dobro poznata.

U crtanom filmu Kralj Lavova ima u jednoj sceni imate priliku vijdeli rije─Ź “sex” napravljenu od navodno oblaka kako se nama predstavlja te je obavijena tako da uop┼íte ne mozete primijetiti na prvi pogled,jer je kao ispisana zvijezdama na nebu.

Neke od dvosmislenih poruka

Pored ovoga ima još mnogo filmova koji su dvosmisleni te koji upućuju na detalje sexualnog karaktera.

U Diznijevom zabavnom parku postoji jedno napu┼íteno ostrvo koje vi┼íe nije u funkciji i ipak umjesto da se to ostrvo uni┼íti ┼íto nudi dodatnu opasnost od zaraze jer je mjesto napusteno i u vodi te pruza prostor za razvoj bakterija a nedavno je prona─Ĺena bakterija ameba koja dospijeva do mozda covjeka kroz teku─çinu te se time hrani i uni┼ítava.

Dizni je veoma popularan me─Ĺu djecom ali se ta popularnost kosi sa nekim ─Źudnim idejama i jezivim pri─Źama.

Naime zabiljezeno je da su ljudi nakon kremiranja svojih najblizih prosipali taj prah po zidovima parka,utvr─Ĺeno hemisjikim istrazivanjima a svi koji se nalaze u objektima Dizni parka udi┼íu tu supstancu.

Legenda o najve─çoj gra─Ĺevini na svijetu !

Kineski zid je najve─ça gradjevina na svijetu, i jedina gradjevina na Zemlji, za koju se tvrdi da se vidi sa Mjeseca. Prote┼że se od srednje Azije do ┼Żutog mora, du┼żinom od ─Źak 8,851,8 kilometara, visinom od 10 do 16 metara i ┼íirinom 8 metara. Kineski zid predstavlja ubjedljivo najdu┼żi zid na svijetu, i najve─çi odbrambeni objekat.

Po─Źetak gradnje Kineskog zida vezuje se za prvog cara ─ćin ┼á’huanga, koji je zapo─Źeo njegovu izgradnju da bi ┼żastitio svoju zemlju od upada Huna, plemena nomada.

Gradjen je od zemlje, kamena i cigle, a njegova izgradnja trajala je sa mnogo turbulencija i prekida u izgradnji, i rušenjima, sve do XVII stoljeća.

Du┼ż cijelog zida, u pravilnim razmacima, podi┼żu se stra┼żarnice, a po vrhu se pru┼ża staza ┼íiroka 4,5m.

Kineski zid po mnogim stru─Źnjacima je svjedo─Źanstvo znanja, upornosti i umije─ça najmnogoljudnijeg naroda svijeta.

Danas je kineski zid najve─ça turisti─Źka atrakcija Kine. Turisti iz cijeloga svijeta rangiraju Kineski zid na sam vrh najinteresantnijih turisti─Źkih destinacija. Po osnivanju Narodne Republike Kine preduzete su neophodne mjere za┼ítite od daljnjeg propadanja. Zid je stavljen stavljen pod za┼ítitu dr┼żave 1961.godine. Rekonstrukcija je obavljena najvi┼íe u oblasti Ba-da-ling, prolazu ┼áang-hai i prolazu Djija-ji 1987.godine Kineski zid je uvr┼íten u spisak svjetske ba┼ítine pod pokroviteljstvom UNESCO-a.

Legenda

Zid je obliven krvlju i znojem mnogih radnika i ratnika. Legenda ka┼że da je za vrijeme vladavine prvog imperatora iz dinastije ─ćin, ┼żena po imenu Meng ─Éijang-nu bila uzbudjenja jer se njen suprug nije vratio kuci ─Źak ni tri godine od mobilizacije. Meng je odlucila da ga potra┼żi da mu ponese novu odjecu i hranu. Pretrpjela je ogromen peripetije i muke dok je do┼íla prelaza ┼áang-hai, gdje je saznala da joj je mu┼ż umro od iscrpljenja te┼íkim radom.
Navodno su njene suze sru┼íile Veliki zid u du┼żini od (400km) i ona je prona┼íla njegove pogrebne ostatke. Legenda jo┼í govori o te┼íkom i prisilnom radu tokom nekoliko hiljada godina i ljudskim pote┼íko─çama.

Pri─Źa o najve─çem poroku dana┼ínjice !

Mnogi se ustvari pitaju šta je to sportsko kladjenje, dok samo ime govori šta je to ustvari.
Za mnoge, sportsko kladjenje je umjetnost. Postoje oni koji vole sport, i koji ponekad ─Źak i mogu predvidjeti ishod neke odredjene igre. Dok postoje i oni koji se klade na svoj omiljeni tim iako on nema nikakve ┼íanse za pobjedu. Iako ova tehnika ponekad uspije da prodje, ipak
je puno bolje neke stvari prou─Źiti pa tek onda se kladiti.

Iako je kladjenje negdje nelegalno, postoje mjesta gdje je i dalje legalno i jako popularno.
Najpoznatije mjesto za kladjenje nalazi se u SAD-u (Sjedinjene Ameri─Źke Dr┼żave) Las Vegas.
Prije nego ┼íto krenu opklade, potrebno je znati da li je toj sredini, u tom gradu i dr┼żavi dozvoljeno kladjenje, kako ne bi imali problema sa zakonom.

Iako se ta─Źno ne zna kako je nastalo kladjenje, i kada i gdje. Jedno je sigurno: na svaki sport se mo┼żete kladiti, koji se mo┼że zamisliti, a mo┼że se i postaviti opklada. Osobe koje uzimaju
opklade ili su na samom dogadjaju ili su u blizini, dovoljno da mogu uzeti opklade. Kada je utrka ┼żivotinja postala popularna, odlu─Źeno je da to postane sport.

U Europi je fudbal najpopularniji ┼íto se ti─Źe kladjenja, dok na drugim kontinentima tipa Azija
najvise vole boks, ili vjerovali ili ne, kladjenje na kriket. Va┼żno je da postoji odredjen sistem kada je u pitanju kladjenje. Potrebno je biti dovoljno pametan sa svojim novcima i sa svojim opkladama, pa je zato potrebno po─Źeti sa manjim ulozima i kako se ulazi u naviku onda ih polako pove─çavati.

I na kraju, potrebno je izabrati sport koji se najbolje poznaje i na koji se sa sigurno┼í─çu mo┼że uraditi opklada i ostvariti novac. Savjetuje se da igra─Źi budu ┼íto strpljivi, pa┼żljivi i da dopuste da pobjeda dodje sama. Jedno je potrebno zapamtiti, profesionalci su si uzeli vremena i nau─Źili sistem prije nego ┼íto su postali uspje┼íni.

Saparmurat Nijazov ; diktator iz pakla !

Na listi najludjih diktatora koji su stvorili ili jos uvijek stvaraju kult li─Źnosti, prvo mjesto zauzima Saparmurat Nijazov, koji je gvozdenom pesnicom vladao Turkmenistanom od
1991.godine do svoje smrti 2006.godine. Za vrijeme njegove vladavine svaki treći Turkmen završio je u zatvoru, a svaki drugi ostao je bez posla.

Nijazov je do┼íao na ─Źelo Turkmenistana jo┼í 1985.godine, kada ga je Gorba─Źov postavio za predsjednika vlade Turkmenske Sovjetske Socijalisti─Źke Republike i prvog sekretara Komunisti─Źke partije Turkmenistana, ┼íto je bila najmo─çnija politi─Źka funkcija u tada┼ínjem SSSR-u. Ovaj in┼żinjer energetike bio je ujedno i najmladji republi─Źki vodja.

Za vrijeme njegove vladavine na izbore je moralo iza─çi 100% glasa─Źa, a on je dobio 100% glasova, ┼íto se nikad nije dogodilo ─Źak ni u Sjevernoj Koreji.

Sam je se proglasio Turkmenba┼íijem ili ‘ocem svih turkmena’ po uzoru na Kemala Ataturka.

Turkmenistan je vrlo bogat prirodnim resursima, posebno naftom i plinom (po rezervama plina su peti u svijetu), ali narod i dalje ┼żivi u siroma┼ítvu.

Prosje─Źna plata iznosi 50$, no stanovnici Turkmenistana koriste besplantno plin, struju, vodu.

Turkmenistan po uzoru na S.Koreju je jedna od najizolovaniji dr┼żava na svijetu, ali prvo ┼íto ugledate po dolasku u Turkmenistan je Nijazov. Njegov lik se nalazi svuda, na nov─Źanicama,
bocama skupog alkohola, ambala┼żama ─Źaja i na pakiranjima soli.

U glavnom gradu A┼ígabatu, nalazi se Nijazova statua visoka ─Źak 15 metara. Statua se stalno rotira tako da je lice uvijek okrenuto prema suncu.

Grad,bolnica,aerodrom,hidroelektrane,┼íkole i brojna druga mjesta nose njegovo ime. Po sebi je nazvao jo┼í ─Źak i meteorit kojeg su otkrili turkmenski astronomi, te parfem i jogurt.

Dr┼żavna televizija je nosila ime po njemu ÔÇô Turkmenba┼íi, a dok je bio ┼żiv uglavnom je emitirala samo emisije o njemu. Kao i Nijazov i njegova majka je slavna osoba, bez obzira
┼íto je umrla davne 1948.godine, od kada je njen sin na vlasti progla┼íena je narodnim herojom zbog zasluga za domovinu od kojih je najva┼żnija ona ┼íto je rodila ”oca nacije”.

U mnoštvu svojih zabrana, zabranio je još: operu i balet, bradu i brkove. Ukinuo je mirovine,
a mjesecima je izmjenio imena.

Sagra─Ĺen je po nare─Ĺenju Sulejmana Veli─Źanstvenog 1566.godine, a graditelj je bio Mimar Hajrudin…

Stari Most je simbol grada Mostara. Most je po UNESCO-ovom za┼ítitom. Kada je sagradjen bio je najve─ça lu─Źna konstrukcija na svijetu. Sagradjen je po naredjenju Sulejmana Veli─Źanstvenog 1566.godine, a graditelj je bio Mimar Hajrudin.

Most ima izrazito izra┼żen luk ┼íirok 4 metra i 30 metara dug koji svojom visinom od 24 metra, na najvi┼íem mjestu, dominira rijekom Neretvom. S oba kraja zavr┼íava s jednim odbranbenim tornjem, Helebija na jednoj, Tara na drugoj, koji se zajedno nazivaju ”mostari” (carinici na mostu po kojima je grad dobio ime). Luk je napravljen od lokalnog kamena ”tenelija”, a njegov oblik je prozivod mnogih nepravilnosti koje su nastale deformacijom intradosa (unutarnje linije luka).

S obzirom da su mnogi podaci o njegovoj izgradnji misterij, poput pitanja kako je bila podignuta  njegova drevna konstrukcija, kako je kamen transportiran na lokaciju, te kako su drevni potpornji izdr┼żali devetogodisnju izgradnju, on se mo┼że smatrati jednim od najve─çih arhitektonskih dostignu─ça svog vremena.

Tokom u┼żasnog sukoba (ARBIH- HVO), most je predstavljao jedinu vezu izmedju obale
Neretve, pod nadzorom Armije BiH i manjeg dijela grada na desnoj obali koji je takodje bio
pod kontrolom ARBIH.

Sru┼íen je 9.novembra 1993.godine, a sam trenutak ru┼íenja snimile su televizijske kamere, pa je ubrzo u javnosti iza┼íla snimka ru┼íenja mosta. Veliki dio javnosti bio zgro┼żen informacijom o tome da je sru┼íen Stari most.

Stari most je potpuno obnovljen 2004.godine, javili su to iz gradske uprave.

Projekt obnove Starog mosta su financirali Turska, Italija, Holandija, Hrvatska, Svjetska Banka, Europska Banka za obnovu i razvoj, te grad Mostar s 1,5 miliona dolara.

Ukupna cijena obnove starog dijela grada porusenog u rata stajala je oko 15 miliona dolara . Dio je sredstava za obnovu je doniran, a dio su krediti ”pod posebnom povoljnim uvjetima”.

Na jednom od zasjedanja UNESCO-a u Ju┼żnoj Africi, u gradu Durbanu, Stari most uvr┼íten je na popis za┼íti─çenih spomenika kulture UNESCO-a, kao i spomenik ”kulture i pomirenja”.

Strane sile i doma─çi izdajnici !

Uvo─Ĺenjem vi┼íestrana─Źja u jugoslavenske republike dr┼żavna kriza nije ubla┼żena. Dapa─Źe, slu┼żbena Srbija ju je svojom politikom jo┼í poticala. Beogradski promid┼żbeni aparat posebno se oborio na Hrvatsku progla┼íavaju─çi novu vlast u Zagrebu (tu je, osvojiv┼íi ve─çinu, vlast preuzela Hrvatska demokratska zajednica na ─Źelu s dr. Franjom Tudmanom) srbofobi─Źnom i usta┼íkom. U danima izbora JNA je Hrvatskoj oduzela oru┼żje njezine teritorijalne obrane, pripremaju─çi tako teren za nasilno obaranje nove hrvatske vlasti.Istupaju─çi s parolom obrane i ─Źuvanja Jugoslavije Milo┼íevi─çev re┼żim u Beogradu (SK Srbije preimenovao se u Socijalisti─Źku partiju Srbije) dopu┼ítao je i sve ─Źe┼í─çe ispade protiv Titove li─Źnosti,potvrduju─çi tako da srpska Jugoslavija mora biti ne┼íto drugo od one koju je predvodio Tito. Na desetu godi┼ínjicu Titove smrti na njegov grob (u Ku─çi cvije─ça u Beogradu), dodu┼íe, polo┼żeni su vijenci fedreacije i dru┼ítveno-politi─Źkih organizacija, ali su istodobno prvi put nakon Tita organizirane i odr┼żane antititovske demonstracije.Uskoro zapo─Źinje i ─Źetni─Źka akcija u Hrvatskoj. Obnavlja se poznati pokli─Ź Srbi na okup, pa u Kninskoj krajini sredinom augusta 1990. izbija pobuna stanovni┼ítva, potaknuta iz Beograda. Najprije se na poticaj promilo┼íevi─çevske Srpske demokratske stranke formiraju seoske oru┼żane stra┼że. U srpskom se pu─Źanstvu stvara psihoza nesigurnosti i osje─çaj ugro┼żenosti, a tako i neprijateljski odnos prema novoj hrvatskoj vlasti. Na cestama prema Kninu i na ┼żeljezni─Źkoj pruzi postavljeni su balvani (zapo─Źinje tzv. balvan-revolucija). Pod vodstvom velikosrpstvom zadojenih ─Źelnika ┼íiri se ustani─Źko okupljanje i u druge hrvatske krajeve gdje ima srpskog stanovni┼ítva i progla┼íava se ratno stanje. Nastoji se izazvati vojna intervencija kojom bi se situacija u Hrvatskoj rije┼íila u srpsku korist.Na saveznoj razini Milo┼íevi─ç poduzima mjere kojima ┼żeli predsjedni┼ítvo SFRJ (ono je i vrhovni zapovjednik vojske!) pretvoriti u izvr┼íitelja velikosrpske politike. Ukidanjem pokrajina iz predsjedni┼ítva SFRJ nisu opozvani njihovi predstavnici, pa je uz glasove srpskog i cmogorskog predstavnika u tom tijelu Milo┼íevi─ç ve─ç imao polovicu glasova (─Źetiri glasa). Tada je vr┼íen pritisak na Bosnu i Hercegovinu da u predsjedni┼ítvu SFRJ podr┼żi politiku Srbije. Medutim, agresivno nastupanje te politike navodilo je ostale ─Źetiri republike da izlaz iz postoje─çe situacije tra┼że u savezu suverenih dr┼żava ili u formiranju potpuno samostalnih dr┼żava izvan Jugoslavije.Uz nevidenu srpsku medijsku kampanju protiv drugih naroda u Jugoslaviji i njihovih vodstava, uz u─Źvr┼í─çenje partijskog nedemokratskog sistema u Srbiji i obnovu staljinisti─Źkih metoda, poku┼íava se obnoviti dr┼żavni centralizam u Jugoslaviji koja se ve─ç nalazila u raspadanju. Oslanjaju─çi se na policijske i vojne snage, Milo┼íevi─ç nastoji zaustaviti neminovne demokratske promjene i ostvariti svoj velikosrpski program. Sva njegova politika suprotna je procesima koji su zahvatili sve socijalisti─Źke dr┼żave i sve republike u Jugoslaviji (osim Srbije i Crne Gore). On ne ┼żeli dogovor ravnopravnih republika i njihovih naroda, ve─ç ustraje na jedinstvenoj Jugoslaviji, ┼íto manje federativnoj, a ┼íto vi┼íe centralisti─Źkoj. Jer, samo je takvim rje┼íenjem mogao ostvariti svoj cilj: svi Srbi u jednoj dr┼żavi, u kojoj su republi─Źke granice – po njegovu tuma─Źenju – samo administrativne i u kojoj ─çe mo─çi ostvariti velikosrpsku dominaciju. Pri tome je bio spreman dopustiti izdvajanje iz Jugoslavije onih teritorija u kojima nema Srba, a to su Slovenija i dijelovi Hrvatske.Do kraja 1990. izvr┼íene promjene u svim republikama nametale su ┼íto hitnije rje┼íenje op─çe jugoslavenske krize.Zato su Tokom prvih mjeseci 1991. vodeni pregovori ┼íestorice predsjednika jugoslavenskih republika o budu─Źem uredenju jugoslavenske dr┼żave. U tim pregovorima Milo┼íevi─ç (uz podr┼ílcu crnogorskog predsjednika Momira Bulatovi─ça) zalagao se za koncept centralizirane Jugoslavije, dok su predsjednici Hrvatske (Franjo Tu─Ĺman) i Slovenije (Milan Ku─Źan) predlagali konfederaciju, tj. Savez samostalnih i suverenih dr┼żava. Predsjednici Bosne i Hercegovine (Alija Izetbegovi─ç) i Makedonije (Kiro Gligorov) zagovarali su kombinaciju federacije i konfederacije. Pregovori kojem je istaknut njezin suverenitet kao ┬╗neotudiv, nedjeljiv i neprenosiv┬ź. U ustavu je navedeno da je Hrvatska u sastavu SFRJ do novog sporazuma jugoslavenskih republika ili dok Sabor ne odlu─Źi druga─Źije.Pegovori su se vodili naizmjence u svih ┼íest republika, ali nisu dali nikakav rezultat, ┼íto je vodilo kona─Źnom raspadu Jugoslavije. Nakon odr┼żanih referenduma Tokom maja, na kojima su se stanovnici Hrvatske i Slovenije izjasnili za samostalnost i suverenost svojih republika, do┼ílo je do razdru┼żivanja.Dana 25. juna 1991. Hrvatski sabor u Zagrebu i skup┼ítina Slovenije u Ljubljani izglasali su deklaracije kojima se Republika Hrvatska i Republika Slovenija progla┼íavaju samostalnim i suverenim dr┼żavama. Kao dr┼żavne granice dviju nezavisnih republika progla┼íene su granice koje su te republike imale unutar jugoslavenske dr┼żave. Slovenski organi preuzeli su carinu, zra─Źnu i grani─Źnu kontrolu prema Austriji i Italiji. Mjesto oznaka SFRJ na grani─Źnim prijelazima postavljene su oznake Republika Slovenija. Republika Makedonija proglasila je dr┼żavnu nezavisnost i suverenost 9. septembra, a Bosna i Hercegovina 15. oktobra 1991.Iako su progla┼íenja nezavisnosti ─Źetiriju republika stvarno ozna─Źila raspad Jugoslavije, jo┼í su postojali savezni organi vlasti. ─îak je hrvatski predstavnik u predsjedni┼ítvu SFRJ Stipe Mesi─ç od 1.jula – unato─Ź protivljenju srbijansko-cmogorskog dijela tog predsjedni┼ítva – preuzeo du┼żnost predsjedaju─çeg. Medunarodni pak ─Źimbenici, zbog svojih politi─Źko-strategijskih interesa, ne ┼żele likvidaciju jugoslavenske dr┼żave i poduzimaju diplomatske akcije za njezino spa┼íavanje. U sljede─çim mjesecima Srbija – ne prihva─çaju─çi realnost osamostaljivanja republika – ne odustaje da jugoslavensku krizu rije┼íi silom, s ciljem odr┼żanja Jugoslavije s velikosrpskom prevlasti.Po┼íto su Tokom prolje─ça 1991. krhke veze Hrvatske i Slovenije s Jugoslavijom postupno pucale,Milo┼íevi─çev se sto┼żer odlu─Źio aktivirati JNA, kako bi oru┼żanom silom izmijenio novonastalo stanje, tj.sru┼íio njihova na demokratski na─çin izabrana vodstva. Srpski pobunjenici i prido┼íli ─Źetni─Źki teroristi iz Srbije ┼íirili su podru─Źje pobune u Hrvatskoj na Liku, Kordun, Banovinu i isto─Źnu Slavoniju, pri ─Źemu im je izda┼íno pomagala JNA koja se pretvorila u srpsku vojsku. Potkraj juna 1991. JNA je izvr┼íila napad na teritorijalnu obranu Slovenije (do sukoba je najprije do┼ílo u Ormo┼żu, a onda i u cijeloj Sloveniji).JNA je trebala zaposjesti sve grani─Źne prijelaze, ali su slovenske postrojbe pru┼żale jak otpor, pa je zapo─Źeo rat.Velikosrpska agresija na Sloveniju trajala je deset dana. JNA se iz Slovenije povukla, nakon ─Źega se otvoreno uklju─Źila u akcije srpskih pobunjenika u Hrvatskoj. Iz Beograda su krenule tenkovske kolone kao poja─Źanje pobunjenicima u isto─Źnu Slavoniju i Baranju: u Hrvatskoj se rat sve ja─Źe rasplamsavao.Naj┼że┼í─çe borbe izme─Ĺu pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) i Zbora narodne garde (ZNG) Republike Hrvatske s jedne strane, i ─Źetni─Źkih skupina naoru┼żanih od JNA s druge strane, vodile su se u isto─Źnoj Slavoniji. JNA je pomagala ─Źetni─Źkim skupinama nastupanjem svog te┼íkog naoru┼żanja i tenkova. Sve su ┼że┼í─çi bili i napadi JNA na hrvatske gradove du┼ż cijele hrvatske granice(Vinkovci, Slavonski Brod, Hrvatska Kostajnica,Karlovac, Gospi─ç, Zadar, ┼áibenik, Dubrovnik). Premda je nakon velikog otpora u ruke agresova pao Vukovar (18. novembra 1991.), planovi JNA nisu bili ostvareni. Hrvatska se uspjela obraniti od agresije. Ipak, dijelove njena teritorija dr┼żali su pobunjeni Srbi, nazvav┼íi ih Autonomna oblast Krajina,s najavom priklju─Źenja Srbiji.Uz posredovanje izaslanika Ujedinjenih nacija (Cyrus Vence) u Sarajevu je 2. januara 1992. potpisan dogovor o prekidu vatre (potpisali su ga hrvatski ministar obrane Gojko ┼áu ┼íak i predstavnik JNA general Andrija Ra┼íeta). Na ratna zbivanja u Sloveniji i Hrvatskoj medunarodna je zajednica reagirala zahtjevom za tromjese─Źnu odgodu primjene odluka o samostalnosti dviju zapadnih republika.U istupanjima Europske zajednice sve se vi┼íe pokazivalo da ─Źimbenici svjetske politike nisu skloni rasformiranju Jugoslavije. Mirovna konferencija o Jugoslaviji, odr┼żana u Haagu 7. septembra 1991., a kojoj su bili nazo─Źni i predsjednici biv┼íih jugoslavenskih republika, pouzdano to potvrduje. Koordinator konferencije bio je biv┼íi britanski ministar vanjskih poslova, lord Carrington. Osniva se tada arbitra┼żna komisija od pet ─Źlanova, a sve s ciljem tra┼żenja rje┼íenja za odr┼żanje Jugoslavije. Za to vrijeme – unato─Ź najavama o prekidu vatre – srpska agresija na Hrvatsku i dalje se nastavlja. U meduvremenu su i Makedonija i Bosna i Hercegovina proglasile samostalnost, pa je spa┼íavanje Jugoslavije postalo bezizgledno. Ministarsko vije─çe EZ moralo je napokon prihvatiti realnost da Jugoslavije vi┼íe nema, pa je polovicom decembra objavilo op─çi okvir za priznavanje novih dr┼żava.Na ministarskom sastanku u Bruxellesu, 16. decembra 1991. – polaze─çi od na─Źela samoodredenja i uva┼żavanja volje naroda – zaklju─Źeno je da jugoslavenske republike koje ┼żele priznanje trebaju podnijeti zahtjev do 23. decembra 1991. Ispune li odredene uslove prema Helsin┼íkoj deklaraciji i Pari┼íkoj povelji, bit ─çe priznate do 15. januara 1992.Tom odlukom i za medunarodnu zajednicu Jugoslavija je prestala postojati. Medunarodna priznanja koja su uslijedila po─Źetkom i Tokom 1992.bila su samo realizacija te odluke.

Neuspjeli eksperiment ameri─Źke vlade-┼żena s tu─Ĺim licem !

U junu 1972.godine u jednoj bolnici u Los An─Ĺelesu pojavila se jedna misteriozna zena koja na sebi nije imala ni┼íta osim bijele haljine na sebi pune krvavih fleka,i kao takva natjerala je mnoge ljekare na nevjericu i ┼íok da su povra─çali.

Razlog ovome bila je ─Źinjenica da se sa njenim licem dogodilo ne┼íto veoma ─Źudno ta─Źnije izgledala je vi┼íe kao lutka nego kao ─Źovjek.Iako se kretala u potpunosti kao ─Źovjek ljudi koji su je uzivo vidjeli tvrdili su kako je njeno lice bilo sve samo ne ljudska ta─Źnije to kako nije imala obrve kako je bila bukvalno u sloju ┼íminke ba┼í kao i neka lutka i brzo nakon ┼íto je u┼íla u bolnicu ona je napravila nekoliko koraka i nakon toga jednostavno se onesvijestila.

Shvativ┼íi da imaju ozbiljnog pacijenta i nahrabriji me─Ĺu doktorima odveli su je u jednu od soba gdje su je o─Źistili i pripremili za sedative,dok se ovo doga─Ĺalo ona se osvijestila a njena reakcija je jo┼í vi┼íe ┼íokirala sve oko nje.Imala je blijed i prazan pogled ispred sebe,ne pokazauju─çi nijednu emociju na svom licu.

Vezali su je za krevet a niko u nju nije mogao duze da gleda od nekoliko sekundi.Kada su joj pokusali dati sedative agresivno je krenula da se bori protiv ljekara.

U ovim trenutcima kada se ona odupire primanju sedati dogodila se mozda i najjezivija stvar u cijeloj ovoj pri─Źi,ta─Źnije njeno lice je kona─Źno uradili ne┼ítoona je hladno okrenula glavu prema jednom od ljekara u sobi a potom se i nasmijala.U ustima nije imala zube vec ┼íiljate tvorevine koje su izazivale krv iz usne ┼íupljine.

Shvativ┼íi da u pitanju nije normalno ljudsko bi─çe ljekari su pozvali obezbje─Ĺenje ali u ovom trenutku je bilo kasno.Korak po korak krenula je prema ljekaru kojem nije bilo spasa.

Glasno mu je ┼íapnula na uho sa ovim rije─Źima “ja sam bog”.

Smatra se da ova zena zapravo neuspjeli experiment ameri─Źke vlade.

Izgubljene civilizacije- arheolozi su otkrili dokaze poljoprivrednih zajednica,postavlja se pitanje da li je ova civilizacija bila civilizacija sama po sebi ili je bila dio nekog ve─çeg kraljevstva…

Vjeruje se da su postojale mnoge drevne civilizacije koje su bile veoma napredne a to bi objasnile mnoge drevne gra─Ĺevine ┼íirom svijeta za koje i dalje nemamo odgovore kako su to primitivne civilizacije,kako nas historija tome u─Źi mogli uop┼íte praviti tako kompleksne gra─Ĺevine.

Dana┼ínja historija ima mogu─çnost naga─Ĺanja imamo primjer kako zvani─Źna historija uop┼íte ne spominje zemlju Tartariju.

Jedna od takvih civilizacija jeste Civilizacija Doline Inda koja se prostirala na podru─Źju dijelova dana┼ínjeg Pakistana,Afganistana i Indije na ravnicama blizu regije Ind.

Arheolozi su otkrili dokaze poljoprivrednih zajednica,postavlja se pitanje da li je ova civilizacija bila civilizacija sama po sebi ili je bila dio nekog ve─çeg kraljevstva.Me─Ĺutim nikakvi opisi tada┼ínjih ratova ni predmeti koji pripadaju ovakvoj civilizaciji nisu prona─Ĺeni,stoga je mozda ova civilizacija bila izolovana sa posebnim na─Źinom zivljenja i posebnim jezikom.Ostaje pitanje da li nam je sve ponu─Ĺeno ┼íto je prona─Ĺeno od ovih civilizacija ?

Ovo je pri─Źa o jednoj civilizaciji koje govori o tome da je Balkan mjesto sa mnogo vi┼íe tajni nego li mozemo i zamisliti.Problem je u tome ┼íto je slabo istrazeno ovo podru─Źje.

Rije─Ź je o Vin─Źanskoj kulturi koja predstavlja mla─Ĺe neolitsko i ranoneolitsku kulturu Evrope.Prostirala se na danasnjim zemljama : Rumunije,Sjeverne Makedonije,Srbije i Bosne i Hercegovine.

Smatra se da je ova kultura bila tehnolo┼íki najnaprednija kultura na svijetu.Ova kultura nudi ono ┼íto mnogi smatraju najranijim pismom koje nudi oko 700 znakova (karaktera) od kojih je ve─çina prona─Ĺena u keramici.Zatim su imali veoma napredan sistem poljuprevrede.

Prvi arheolo┼íki dokazi otkriveni su i prona─Ĺeni 1908.godine na Belom brdu kod Beograda,stoga po lokalitetu Vin─Źa je i dobila ime.

U svakom naselju bilo je nekoliko hiljada ljudi a domovi su pravljeni od gline drzali su zivotinje i ─Źak se navodi da su imali i neku vrstu pluga za zitarice.Prona─Ĺeni su i bakarni prouzvodi ┼íto zna─Źi su to koristili 1000 godina prije Evropljana.Prona─Ĺeno je i blago pa je ustanovljeno da je ovdje postojala najstarija kova─Źnica zlata u svijetu.A ako je ovo sve ta─Źno onda je ova civilizacija nastala 2000 godina prije Sumera.

 

 

 

Misteriozni nestanak trojice svjetioni─Źara pred Bo┼żi─ç 1900.godine !

Godine 1900. na najvi┼íoj ta─Źki Eilean Moura,najvi┼íoj ta─Źki malih ostrva daleko od obale ┼ákotske.Ovo malo ostrvo sadrzi mnogo historije,me─Ĺutim ta historija veoma je ─Źudna,od prisistva Pigmeja do dnevnik rituala isklesanim na gra─Ĺevinama.

Ali naj─Źudnija od svega je istinita pri─Źa o trojici svjetioni─Źara koji su na misteriozan na─Źin nestali ne┼íto prije Bozi─ça 1900 godine.

Za sobom su ostavili bizaran dnevnik kao i mnoge druge stvari koje sugeri┼íu da su od nekog ili od ne─Źeg pobjegli,te ovi detalji mu─Źe mnoge istrazitelje koje i dalje mu─Źi ovaj slu─Źaj.

Ovaj svjetionik dovr┼íen je 1899.godine,ono ┼íto je zanimljivo to su betonske pruge koje su vodile od isti─Źnog dijela ostrva ka zapadnom dijelu.Sam svjetionik se nalazi na najvi┼íem dijelu ostrva a nekih 25 metara ide u visinu dok svjetlost baca oko 100 metara od svoje ta─Źke.

Unutar svjetionika bila je prostorija za stanovanje tri ─Źlana posade i ta tri ─Źuvara su se konstantno rotirala,dok je jedan ih posje─çivao svake dvije nedjelje tako donose─çi namjernice.

Godine 1900.na dan 26.decembra brod je krenuo da isporu─Źi namjernice na ovo ostrvo i upravo to ─çe ostati zapam─çeno.

Kada je brod stigao da iskrcavanje kapetan je vec tada vidio da ne┼íto nije uredu,bilo mu je ─Źudno da nema nikog kako bi ih do─Źekali.

Dzozes Mur koji je trebao biti zamjena otišao je na obalu,te se penjao stepenicama do svjetionika i prema njegovim izvještajima osjetio je osjećaj jeze.

Vrata unutar svjetionika bila su otklju─Źana a nedostajala su dva od tri ki┼ína kaputa,zatim odlazi u kuhinju i ugledao je hranu koja je bila samo do pola pojedena kao i pobacane stolice te je sve djelovalo da su ┼íko─Źili u zurbi.

Jo┼í jedan detalj veoma je ─Źudan,sat je prestao da radi.Nakon bezuspje┼ínog pretrazivanja i uvi─Ĺenja da nema nikoga poslat je telegram vlastima sa sljede─çim sadrzajem : “Stra┼ína nesre─ça se dogodila kod Flanan ostrva.Trojica ─Źuvara Dukat,Marshal i jo┼í jedan povremeni radnik su nestali sa ostrva.Tokom na┼íeg dolaska popodne nije bilo znakova zivota na ostrvu.”

Ono ┼íto je ─Źudno tokom daljnjeg istrazivanja jeste da su unosi u dnevnik posljednih dana bili veoma ─Źudni.Naime 12.decembra Marshal,dok je asistent pisao pri jakim vjetrovima,Dukat je bio veoma miran a tre─çi asistent je plakao.

Decembra 13.i dalje stoji,u dnevniku,da je oluja i dalje bijesnila i da su se trojica mu┼íkaraca molili,me─Ĺutim za┼íto su oni osje─çali strah.Ono ┼íto je jo┼í ─Źudnije da nije bilo prijavljenih oluja u tom podru─Źju 12,13,14.decembra.

Razne su pri─Źe a misterija jo┼í nije razrije┼íena,osim da se navodi to kako su se potopili u dubokom moru,ali i tu postoji sumnja zasto neko tijelo nikad nije zavr┼íilo na obali.

D┼żinovi se javljaju i raznim mitologijama,te sa navodi kako su bili mnogo ve─çi i sna┼żniji od ljudi…

Dzinovi se javljaju i raznim mitologijama,te sa navodi kako su bili mnogo ve─çi i snazniji od ljudi.Mnogo teorija se krije iza ove teme i sve te tetorije daju samo jedno pitanje : Da li su ljudi normalne gra─Ĺe zivjeli sa dzinovima u ne tako dalekoj pro┼ílosti,da li je sve to zata┼íkano a dokazi uni┼íteni.

Nekako kao da se dokazi nalaze svuda a opet ne nalaze se nigdje.Da bi smo saznali morali bi smo istrazivati veoma stare textove koje su nau─Źnici istrazivali i dali nama mogu─çnost da vjerujemo ili ne u sve to.

Naime nauka obja┼ínjava da su prije ljudi patili od gigantizma i to je veoma rijetka bolest,jedan od primjera je Robert Vodlu,posljednji put kad je izmjeren 27.juna 1940.godine,njegova visina je iznosila 2,72 metra i on je ujedno i najve─çi ─Źovjek ikada zabiljezen naukom.

Da li je ovo dokaz da su nekada zivjeli samo visoki ljudi ili ipak neka druga rasa.Me─Ĺutim neke stvari se ne slazu sa ovim slu─Źajevima visokih ljudi .

Prema mnogim starim spisima divovi su bili snazniji od 200 normalnih ljudi a neki su i dugo zivjeli što se ne slaze sa gigantizmom.

Primjer Roberta kojeg smo ve─ç naveli,on je bio jak ali je umro u 22.godini zivota i ve─çina ovakvih slu─Źajeva je da su takvi ljudi se kretali uglavnom uz pomo─ç kolica dok je recimo mitologija ove divove prikazivala potpuno druga─Źije.

Gdje se spominju divovi i šsta ih je toliko popularizovalo ?

Jedan od najstarijih izvora u kome se spominju divovi jeste Biblija i to u starom zavjetu.Navode se kao Nefili i oni su nastali sexualnim odnosom Bozijih i ljudskih k─çerki zatim se smatra da su oni pali an─Ĺeli koji su opsijedali mu┼íkarce koji se se mnozili sa zenama sa zemlje i oni su opisani kao silni ljudi koji su na prvi pogled bili kao normalni,me─Ĺutim odjednom su po─Źeli rasti i do 5 metara i kako pro─Źa dalje kaze oni su po─Źeli da kvare ljude i zavladao je nemoral i htjeli su da pokvare ljudsku rasu ┼íto je zapravo dovelo do Bozijeg gnjeva,te je zatim do┼ílo do potopa kojeg svi manje vi┼íe poznajemo kroz razne izvore.

Zatim se navodi da su ba┼í kroz taj na─Źin htjeli zaustaviti dolazak Isusa.Me─Ĺutim moramo se zapitati da li mozemo biblijske textove bukvalno shvatati.

Sumnjali bi u ovo da se divovi spominju samo u jednom izvoru.me─Ĺutim ne spominju se samo u Kr┼í─çanstvu nego i u Islamu ta─Źnije u Kur’anu i tu zapravo nestaju svi izvori.