Priča o Ajvatovici i Ajvaz-dedi-kako se dedo 40 dana uzastopnim sabah namazom obraćao Allahu dž.š !



Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Europi i jedno od najstarijih u Bosni. Ajvatovica je duboko okorijenjena u identitet Bošnjaka sa tradicijom starom više od 500 godina.Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena šest-sedam kilometara od starog grada Prusca.
Ajvatovica je dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je živio u 15.vijeku. Ajvaz je došao u Bosnu sa Sultanom Fatih II

1463.godine i dobio zadatak da u Skoplju širi Islam. Imao je prisan odnos sa mještani, objašnjavao im je Islam na blag način. Želja mu je bila da dovede vodu u Prusac.

Pronašao je planinsko vrelo, ali mu se ispriječila stijena duga 74, široka 30 metara. Ajvaz-dedo je 40 dana uzastopnim ranim sabah-namazom obraćao Allahu da se stijena rastavi. Četrdeseto jutro učeći dovu poslije sabah-namaza je zaspao i u snu vidio kako su se dva bijela ovna sudarila i stijena se rastavila.

Kada se probudio vidio je stijenu rastavljenu, nakon toga sagradio je vodovod i proveo ga do Prusca. Dedin vodovod se koristio sve do 1931.godine, kada su iz higijenski zavod iz Banja Luke napravio moderan vodovod.

Pohod Ajvatovici podrazumijeva i određenu ceremoniju koja se sastoji iz: klanjanja sabah-namaza na otvorenome, polaska do mjesta okupljanja gdje se uči kur’anska sura Jasin, ispijanje kahve ili čaja, formiranje povorke kojnanika na čijem se čelu nalazi bajraktar koji nosi bajrak Ajvaz-dede, učenje Ilahije, izgovaranje tekbira, prolaska kroz stijenu,

učenja kur’anske sure Feth (pobjeda), te vaza (predavanja) na livadi i zajedničkog klanjana podne-namaza na otvorenome.
Nakon 1946.godine komunističke vlasti zabranile su tradiciju okupljanja na Ajvatovici. Tradicija se nastavila ponovo 1990.godine.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)